Sazivanje Izvanrednog sabora HSP BiH, temeljem Odluke predsjednika HSP BiH, Stanka Primorca logičan je potez, nakon netom okončanih parlamentarnih izbora
Nejasno ostaje, zašto je Stanko Primorac kuvertirao ostavku u središnjici HSP BiH još u srpnju 2018. godine, tri mjeseca prije izbora ? Stanko Primorac nije bio kandidat niti na jednoj koalicijskoj listi s HDZ BiH. Stoga, možemo iščitati kako Hrvatski narodni sabor, kojega je predsjednik Dragan Čović, nije urodio plodom, temeljem zaključene koalicije s partnerima. Koalicijski sporazum HDZ BiH i HSP BiH od 18. lipnja 2018. godine, očito je bio fikcija, temelj za manipuliranje od strane HDZ BiH. Provedba sporazuma bila je štetna za pravaše, što se i pokazalo nakon parlamentarnih izbora. Zanimljiv je članak 11. predmetnog koalicijskog Sporazuma koji kaže: Ukoliko HSP BiH na zajedničkim listama ne osvoji niti jedan mandat, raspodjela financijskih sredstava koja iz proračuna zakonodavnih tijela pripadaju koaliciji HSP BiH pripast će 7% od ukupnih sredstava. Zajednički nastup na općim izborima HDZ BiH i HSP BiH, te zajedničkim listama za izbore koji su održani 7. listopada 2018. godine, HSP BiH nije donio ništa dobroga, osim 7% ukupnih financijskih sredstava.
Manipuliranje Dragana Čovića „svehrvatskim jedinstvom“, koje predstavlja samo on pozivajući se na Hrvatski narodni sabor, gdje samo on po punomoći ostalih zastupa i predstavlja sve, prepoznat je i kažnjen od birača. Posljedica izbornog debakla, gubitka pozicije člana Predsjedništva BiH, Dragana Čovića i koalicijskog partnera Stanka Primorca su ostavke na predsjednička mjesta stranaka koje predstavljaju. Stanko Primorac je već u srpnju 2018. godine, tri mjeseca prije izbora predvidio manipulacije HDZ BiH, u zajedinčkom nastupu na općim izborima i kuvertirao ostavku na mjesto predsjednika HSP BiH. Politički moralno, korektno i ispravno, od strane Primorca. Dragan Čović je koristio poziciju predsjednika Hrvatskog narodnog sabora i punomoći koalicijskih partnera u predstavljanju i zastupanju, kao i poziciju predsjednika HDZ BiH. Išao je na sve ili ništa. Nakon izbora svoj osobni debakl, gubitak pozicije člana Predsjedništva BiH, ne može opravdati, kao što ne može opravdati loš koalicijski izborni rezultat HSP BiH. HDZ BiH čeka redoviti Izvještajni i izborni sabor, na kojemu će Dragan Čović kao predsjednik opravdati, ili ne opravdati svoj izborni gubitak. Hrvatski narod BiH, preko HDZ BiH izgubio je poziciju člana Predsjedništva BiH. Činjenica je kako se to nije dogodilo prvi puta, već se događa treći puta u 4 mandatna razdoblja da Hrvati Bosne i Hercegovine dobivaju Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH i to sve u vrijeme dok je Dragan Čović Predsjednik HDZ BiH. Je li ova činjenica puka slučajnost? Prosto sumnjamo.
Definitivno je kako su Hrvati BiH trenutno politički dezorijentirani politikom Dragana Čovića, kao lidera zasad vodeće stranke Hrvata HDZ BiH. Je li moguće da HDZ BiH doživi demokratski izborni ciklus, na svim razinama u BiH? Vladavina Dragana Čovića sve više sliči autokratskom stilu vladanja, bez parlamentarne demokracije. Povijest vladavine Dragana Čovića dolazi iz vremena komunizma u kojemu je isti imao odgovarajuću partijsku poziciju u vojnoj industriji. Tako danas sa sigurnošću možemo predvidjeti kako Dragan Čović ne želi priznati poraz, gubitak izbora za člana Predsjedništva BiH i odstupiti kao Stanko Primorac.
U svojoj dezorijentiranosti Čović i HDZ BiH prije i nakon izbora vješto koriste udruge proistekle iz domovinskog rata, točnije njihove „kupljene“ čelnike koje se kao temeljne udruge financiraju iz proračuna, a istovremeno oni koji im daju novac dolaze na komemoracije i izražavaju empatiju prema žrtvama i njihovim obiteljima. To je neiskreno i možemo kazati licemjerno od predstavnika vlasti, točnije Čovića, HDZ BiH i „vičitih“ čelnika tih udruga s čime takove komemoracije postaju nažalost parodije za sve promatrače tih predstava, a sve to je velika tragedija koja i dalje pogađa Hrvate. Ako ćemo biti pošteni prema narodu i sebi, nije to više pitanje politike, već pitanje temeljne pristojnosti, uljudnosti, odnosno pijeteta prema žrtvama, određenih predstavnika Hrvata u Hrvatskom narodnom saboru. Poruke koje vrlo često voli isticati Dragan Čović, a koje se navodno šalju sa tih komemoracija su komične za najveći broj bivših pripadnika Hrvatskog vijeća obrane i za prosječnog Hrvata i branitelja su obična predstava za javnost, jednom riječju smijurija. Dragan Čović je primoran ostati na političkoj sceni iz više razloga, jedan od njih su nezakonitosti o kojima često čitamo iz različitih medija. Samo pozicija predsjednika HDZ BiH Draganu Čoviću je jamstvo kako ne bi odgovarao za nezakonitosti. Koja sudbina čeka HDZ BiH ukoliko Dragan Čović ne odstupi s mjesta predsjednika? Ne preuzimanje odgovornosti Dragana Čovića za gubitak u izbornoj utrci za člana Predsjedništva BiH, ne preuzimanje odgovornosti za potop koalicijskih partnera HNS-a, kao što je HSP BiH, potvrđuje nam kako je Dragan Čović zlorabio punomoći koalicijskih partnera HNS-a, koji ih je jedini zastupao i predstavljao i doveo na političke margine.
Je li Dragan Čović odgovoran za novonastalu političku situaciju u kojoj Hrvati BiH bilježe kontinuitet obespravljivanja? Naravno da je odgovoran. Ne treba zanemariti činjenicu kako je Dragan Čović bio član Predsjedništva BiH u proteklom mandatu, kojim je održao kontinuitet obespravljivanja Hrvata BiH. Danas, politiku HDZ BiH prosječan Hrvat iz Bosne i Hercegovine gleda kao segment klasne vladavine, mafijoburžoazije koja je financijski vezana na državna poduzeća, a koja vlada demokratsko – autokratskim metodama. Prava priroda njihove vladavine je crni novac, kojem blagoslov nažalost daju i pojedini crkveni velikodostojnici.
HSP BiH čekaju nova vremena s novim vodstvom. Stanko Primorac svojom ostavkom daje pečat demokratski uređenoj stranci, koja preuzima odgovornost za sudbinu Hrvata BiH. Kandidature nekoliko doktora znanosti u novo vodstvu HSP BiH, bacaju novo svjetlo na pravašku scenu u BiH. Dr.sc. Gordan Radić iz Mostara, dr. sc. Perica Bošković iz Čapljine samo su neka od imena koja sigurno zauzimaju odgovorne pozicije u HSP BiH, nakon sabora koji se očekuje. Ne treba znemariti ni kandidaturu za ministra pravde BiH, generala Zdenka Lučića iz Ljubuškoga. Pravaši BiH već duže vrijeme s obespravljenim braniteljima pripremaju buđenje pravaškoga Duha kod Hrvata, ograđujući se od totalitarističkih teza koje se pravašima kroz medije nameću. Odlukom predsjedništva HSP BiH, preuzimanjem odgovornosti i ostavkom Stanka Primorca s mjesta predsjednika, HSP BiH odredio je novi pravac. Kroz povijest kao učiteljicu života od Krista pa na ovamo svjedoci smo činjenice kako su uvijek oni u manjini mijenjali stvari na bolje!
