Hrvatska na predzadnjem mjestu po iskorištavanju fondova EU

Iako je Republika Hrvatska po iskorištenosti sredstava iz strukturnih i investicijskih fondova trenutno druga najgora članica EU, sad je trenutak da iz prethodnih grešaka izvučemo pouke, povećamo kapacitete i iskoristimo sve šanse koje nam se pružaju, suglasili su se vodeći hrvatski stručnjaci za EU fondove na danas održanoj konferenciji o EU fondovima „Ususret financijskom razdoblju 2021. – 2027.: Programirajmo EU fondove za hrvatski uspjeh“ u organizaciji tvrtke Avelant

Z„Hrvatskim je korisnicima od početka 2014. do kraja 2018. godine iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) ugovoreno je 57, a isplaćeno tek 21,54 posto, odnosno 1,98 milijardi od ukupno dostupnih 10,7 milijardi eura, što Hrvatsku po iskorištenosti sredstava čini drugom najgorom članicom Europske unije, odmah iza Španjolske“, istaknula je gospođa Ariana Vela, vodeća hrvatska ekspertica za savjetovanje u pripremi i provedbi EU projekata i vlasnica tvrtke Avelant d.o.o., organizatora konferencije o EU fondovima „Ususret financijskom razdoblju 2021. – 2027.: Programirajmo EU fondove za hrvatski uspjeh“, održane danas u Zagrebu.

arianavela2 1024x634 - Hrvatska na predzadnjem mjestu po iskorištavanju fondova EU

Pred gotovo 200 sudionika iz tijela državne uprave, jedinica lokalne samouprave,  kao i korisnika EU sredstava iz privatnog i nevladinog sektora, Vela navela i ključne razloge za tako nizak postotak sredstava isplaćenih korisnicima.

„Institucije Republike Hrvatske nisu se kvalitetno pripremile za korištenje velikih financijskih alokacija iz ESIF-a. Tijela državne uprave, jedinice lokalne samouprave i javna poduzeća nedovoljno su koordinirana, ljudski su kapaciteti nedostatni i neefikasni, a odgovornost sustava upravljanja i kontrole ne postoji, zbog čega se greške rijetko ispravljaju“, naglašava Vela.

danielmondekar 1024x634 - Hrvatska na predzadnjem mjestu po iskorištavanju fondova EU

Uz to, Hrvatska i dalje ima problema s pravnom zaštitom, što složene procese poput provedbe EU projekata čini još više neizvjesnim. Zbog toga se korisnici boje nepravilnosti i mogućih financijskih korekcija, što rezultira odustajanjem od projekata ili njihovom usporednom provedbom.

Naglasila je kako su veliki projekti u fazi pripreme i provedbe pod prevelikim utjecajem politike, a prilikom programiranja nisu uzeti u obzir rokovi za pripremu projekata niti trajanje postupaka javne nabave. Zaposlenici javnog sektora nisu pak dovoljno efikasni za pripremu i provedbu EU projekata unutar rokova.

tomislavpetric 1024x634 - Hrvatska na predzadnjem mjestu po iskorištavanju fondova EU

„Jako je važno da iskoristimo preostalih nekoliko godina ove financijske perspektive da preusmjerimo novac gdje je stvarno potreban, da ga maksimalno iskoristimo, ali i da naučimo na greškama i dobro se pripremimo za sljedeće razdoblje. Ukoliko to napravimo, a država počne slijediti jasnim reformskim potezima, imamo šansu prebaciti se u gornji dio tablice EU28 po iskorištenosti EU fondova i, što je još važnije, po rezultatima koje smo njima ostvarili“, zaključuje Vela. 

Gospodin Tomislav Petric, ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU  naglasio je kako SAFU trenutno unutar Operativnog programa konkurentnost i kohezija prati provedbu ugovora ukupne vrijednosti projekata od 20,7 milijardi kuna, a do kraja godine očekuje da će ta brojka narasti do 29 milijardi s oko 600 ugovora u provedbi. „Svaki projekt koji pratimo u prosjeku ima 20-tak nabava, pa ako to pomnožimo s brojem ugovora koji su trenutno u provedbi dolazimo do brojke od preko 8.000 postupaka raznih nabava. Stoga nije iznenađujuće da se javlja određeni broj nepravilnosti prilikom provedbe projekata koje u konačnici rezultiraju financijskim korekcijama. Kako bi broj nepravilnosti, a time i iznos financijskih korekcija bio što manji kontinuirano savjetujemo i educiramo korisnike. Dva najvažnija savjeta za svakog potencijalnog i trenutnog korisnika su ulaganje u kvalitetne i stručne ljudske kapacitete za pripremu i  provedbu projekata, uključujući provedbu javne nabave te slanje Dokumentacije o nabavi na ex-ante kontrolu u SAFU“, kaže Petric.

„Republika Hrvatska je do sada dva puta mijenjala Operativni program Konkurentnost i kohezija. Dosadašnje izmjene bile su uglavnom tehničke prirode, dok nas ove godine čeka značajnija izmjena Programa. Prijedlog izmjena morat će u potpunosti odgovarati strateškim ciljevima programa te specifičnim ciljevima utvrđenima na razini Prioritetnih osi, a posebno se procjenjuje i učinak promjena na program ostvarivanja strategije Unije za pametan, održiv i uključiv rast. Prije službenog podnošenja prijedloga izmjena, tijekom 2019. vodit će se intenzivni razgovori s nacionalnim tijelima i Europskom komisijom“, izjavila je gđa Spomenka Đurić, državna tajnica u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU.

spomenkadjuric 1024x634 - Hrvatska na predzadnjem mjestu po iskorištavanju fondova EU

Gđa Ana Odak, pomoćnica ministrice regionalnog razvoja i fondova EU govorila je o strateškim prioritetima RH i mogućnostima uključenja u izradu operativnih programa i istaknula kako će s izradom Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine (NRS 2030) Republika Hrvatska po prvi puta od stjecanja neovisnosti imati hijerarhijski najviši akt strateškog planiranja izrađen po ključnim načelima strateškog planiranja uključujući na participativan način u proces njene izrade sve relevantne dionike na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini u kojem će biti definirana vizija razvoja te jasno postavljeni glavni razvojni smjerovi i strateški ciljevi Republike Hrvatske. „Izradom NRS 2030 definirat će se vizija, razvojni smjerovi i dugoročni  strateški ciljevi te na taj način omogućiti koordinirani i sustavan pristup razvoju Republike Hrvatske. NRS 2030 će činiti temelj za planiranje proračuna i programiranje sredstava iz fondova EU i drugih međunarodnih izvora (su)financiranja dostupnih Republici Hrvatskoj u razdoblju nakon 2020. godine. Cilj je izraditi cjeloviti prijedlog NRS 2030 do lipnja 2019. godine, započeti postupak e-savjetovanja i usvajanja na Vladi te donijeti NRS 2030 u Hrvatskom saboru do početka 2020. godine“, rekla je Odak.

Gospodin Daniel Mondekar, direktor tvrtke Euronavigator rekao je kako proces donošenja novog Proračuna EU 2021-2027 predstavlja veliki izazov za RH: „Izbori za Europski parlament u 2019, Brexit i utjecaj na proračun Unije, nova Europska komisija, novo legislativno razdoblje, novi financijski programi i instrumenti, ali prijedlozi za smanjenje proračuna za RH samo su neki od izazova s kojima se moramo suočiti u narednih godinu i pol dana“.

Gospodin Vito Vela, predsjednik Upravnog vijeća Učilišta EU projekti zaključio je da je proces donošenja novog Višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2021. do 2027. godine svojevrstan test za Europsku uniju i sve njezine institucije: „Ususret brojnim izazovima, Europska komisija pokušava predložiti okvir koji će donijeti veću usmjerenost na konkretne rezultate i fleksibilnost u upravljanju alokacijama EU fondova sukladno nepredvidivosti društvenih i političkih okolnosti. Sasvim je izvjesno, stoga, da svjedočimo procesima koji će tijekom 2019. i 2020. godine odrediti smjer sljedećeg europskog desetljeća“.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here