Kompanija Melcom iz Mostara samo od početka 2018. godine, a prema podacima portala javnih nabavki i portala akta.ba, sa Sveučilišnom kliničkom bolnicom Mostar sklopila je ugovore u ukupnoj vrijednosti od skoro 10 milijuna KM. Početkom listopada potpisan je ugovor o nabavci uređaja za izvantjelesnu cirkulaciju krvi za kardiokirurgiju SKB Mostar vrijedan milijun i 40 tisuća KM bez PDV-a. U kolovozu ove godine bolnica će sa Melcomom sklopiti ugovor o nabavci reagensa i potrošnog materijala aplikabilnih na postojećoj opremi u Zavodu za laboratorijsku dijagnostiku u ukupnoj vrijednosti od pet milijuna 156 tisuća KM!

U kolovozu – nabavka mikroskopa od blizu 800 hiljada KM. U mjesecima i godinama prije toga – reagensi, potrošni materijal, radiološka dijagnostička sredstva…. 

Kad prijatelji surađuju
 

Osnivač i direktor kompanije Melcom je Mate Čujić. Prema riječima direktora bolnice Mostar Ante Kvesića, njegov “dobar prijatelj”. Čujić je bio inžinjer strojarstva koji je u bolnici u Mostaru bio pomoćnik za tehnička i tehnološka pitanja:

 Ja nemam veze sa firmom Melcom a sa Matom sam prijatelj. Ali to ne znači ništa – reći će u razgovoru za Žurnal Kvesić. 

Spletom sretnih okolnosti Melcom već godinama dobija tendere vrijedne milijune KM od mostarske bolnice. Pored gore nabrojanih, samo u 2018. mogu se izdvojiti i operacijski mikroskop (760 tisuća), radiološka dijagnostička sredstva u vrijednosti od oko 1,5 milijuna KM, reagensi, potrošni materijali, produžne linije za pumpu.

Višemilijunske ugovore Melcom je od SBKM dobio i 2016, prilikom nabavke reagensa i potrošnog materijala na period od dvije godine. Samo u travnju te godine sklopljen je ugovor od tri milijuna KM za nabavku reagensa. U navedene brojke ne ulaze usluge Melcoma ugovorene bez tenderske procedure, konkurentskim zahtjevima i direktnim sporazumom. 

Taj iznos je značajan jer se najveći broj provedenih javnih nabavki u SKB Mostar realiziran putem direktnih sporazuma, oko 78% njih, navodi se u Studiji provođenja javnih nabavki u institucijama tercijalne zdravstvene zaštite u BiH Udruženja Tender.

Direktor mostarske bolnice prijatelj je i sa Ivanom Kvesićem, osnivačem i direktorom firme Inel iz Mostara. Iako nose isto prezime nisu u rodu:

– Postali smo prijatelji kroz posao – kaže Ante Kvesić.
Inel će od bolnice u 2018. godini dobiti dva velika posla: nabavku uređaja za intraoperacijski neuromonitoring  vrijedan 219 tisuća, i nabavku sustava za kraniotomiju vrijedan 180 tisuća KM. 

Netransparentno dijeljenje postupaka

Ustaljena praksa u mostarskoj bolnici je dijeljenje postupaka prilikom nabavke roba. Takva praksa korištena je često u nabavkama upravo od Inela, na što je pažnju skrenula i revizija. Upozoravajući da se na taj način krši Zakon o javnim nabavkama naveli su da je u 2016. godini prilikom nabavke medicinskog potrošnog materijala, uređaja za fizikalnu terapiju, te nabavke namještaja, radnih pultova i ormarića, vršeno dijeljenje postupaka. Upravo je Inel dobavljač uređaja za fizikalnu terapiju, ali se nabavka podijelila na dva dijela: jedan od 5.990 i drugi od 4.950 – oba ugovora potpisana su u veljači 2016. godine. Na taj način izbjegavaju se transparentniji načini nabavke i potpisuje direktni sporazum sa dobavljačem. 

Iako je revizija upozorila bolnicu na netransparentnost ove vrste postupaka, slična praksa nastavila  se i u narednim godinama. Uvidom u registar javnih nabavki očita je učestala praksa da se za nabavku iste ili slične robe postupci dijele na više nabavki. U jednom broju slučajeva opet se radi o firmi Inel. Jedan od primjera je nabavka neutral elektrode – dva ugovora potpisana 3.10.2017., jedan u vrijednosti od od tri, drugi tri i po tisuće KM. 

Dvadeset i četvrtog kolovoza 2017. nabavka stolica podijeljena je na dvije, iako su ugovori potpisani istog dana. Tako je jedan ugovor vrijedan 5.200 realiziran za nabavku kirurških stolica bez naslona, a drugi od 5.800 za stolice sa naslonom!

Sam Kvesić reći će da korektni dobavljači zapravo održavaju mostarsku bolnicu u životu:

– To su dobri trgovci koji korektno rade svoj posao. Naš dug prema njima konstantno je više od dva miliona pa do pet. Uvijek regiraju na naše potrebe i tako nas zapravo financiraju – priznat će katastrofalan položaj bolnice čovjek koji je na njenom čelu 25 godina.

Već duži period, potvrđuju to i financijski izvještaji, mostarska bolnica posluje sa gubitkom. U revizorskom izvještaju za 2016. godinu navodi se da je iskazan gubitak u iznosu višem od devet milijuna KM, a gubitak iznad visine kapitala na dan 31.12.2016. godine iskazan je u iznosu od  73 milijuna i 400 tisuća. Trenutno taj dug iznosi, prema riječima direktora Kvesića, oko 85 milijuna KM.

Protiv bolnice se vode značajni sudski postupci u vrijednosti višoj od šest milijuna, a za blizu milijun KM već postoje izvršna rješenja:
– Do danas nisu utvrđeni udjeli suosnivača u vlasništvu kao i prava i obaveze koje proistječu iz suosnivačkog dijela. Ovakav izuzetno težak financijski položaj SKBM ukazuje na postojanje značajne neizvjesnosti u pogledu njene sposobnosti da nastavi sa vremenski neograničenim poslovanjem – navodi se u izvještaju.

Saradnja sa osuđenima za utaju poreza

Vrlo blizu dopuštenog praga od šest tisuća KM za realizaciju direktnog sporazuma mostarska je bolnica često prilikom realizacije ugovora sa firmom M.R.M. iz Ljubuškog. Nabavka filter čestica za Audi A6 u studenom 2017. – 5.969 KM. Isti dan drugi ugovor – nabavka letve volana za isto vozilo – 5.956. 
U siječnju 2017. M.R.M. je sa bolnicom potpisao ugovor o nabavci dva sanitetsko-medicinska vozila približne vrijednosti 260 tisuća KM. U veljači ove godine – ponovo dva medicinsko-sanitetska vozila od 270 tisuća KM. 

Pored toga, još niz ugovora, svaki u vrijednosti od oko 5.900 KM – direktni sporazum. 

Firma M.R.M. iz Ljubuškog već godinama dobija veliki broj ugovora od kompanija i institucija na različitim nivoima. Osnivač je firma  ANDREA & GIOVANNI iz Čitluka, te fizička lica Emilija BilićManuela Doko i Blago Rupčić. Blago Rupčić otac je Miroslava Rupčića, člana UO Hercegovačka banka. Miroslav Rupčić osuđen je 2004. na pet i pol godina zatvora zbog zloupotrebe sredstava HVO-a za formiranje Hercegovačke banke. Iako se Miroslav Rupčić ne navodi u vlasničkoj strukturi firme, prije nekoliko godina prisustvovao je otvaranju tenderske dokumentacije za kupovinu vozila Vjekoslavu Bevandi, tadašnjem predsjedavajućem Vijeća ministara BiH. 

 

Ante Kvesić

Ugovore o isporuci lijekova, čiji je zbir višemilijunski, sa SKB Mostar sklopila je firma Hercegovinalijek. Samo za isporuku imunoglobulina sklopljen je ugovor vrijedan blizu milijun i 300 hiljada KM. Lijekova s učinkom na krv – milijun KM. Ukupan iznos: oko četiri milijuna KM. Osnivač firme Mensur Mušija osuđen je 2016. godine kao odgovorno lice i suvlasnik firme MGM Farm na godinu dana zatvora zbor izbjegavanja plaćanja poreza na dobit. 

Plaće i dugovanja

U izvještaju Ureda za reviziju konstatirano je da SKB Mostar u određenim slučajevima nije provela postupak javne nabavke iako je bila u obavezi u skladu sa članom 4. Zakona o javnim nabavkama. Konstatirano je da za određene ugovore o pružanju usluga za SKBM iz prethodnih godina istekao rok važnosti i da su za iste zaključivani aneksi ugovora u kojima se navodi ”da ugovori ostaju na snazi do završetka postupaka javnih nabavki usluga za SKBM”, a isti su se koristili u toku 2016. godine. 

Gubici bolnice i negativno financijsko poslovanje ne odražavaju se u velikoj mjeri na plaće menadžmenta i uprave. Plaća direktora SKB Mostar Ante Kvesića, prema odluci Upravnog vijeća iz 2011., iznosi pet tisuća KM. Našao se i na listi 100 najviših primanja u javnom sektoru kojeg je Porezna uprava Federacije BiH dostavila Parlamentu FBiH u prosincu 2013. godine – njegova plaća iznosila je 5.539 KM.
Obaveze po neuplaćenim porezima na plate i doprinose iznose više od 46 miliona KM. 
Plate za devet uposlenika u rasponu od tri do sedam tisuća KM donesene su na osnovu odluke direktora bolnice i Statuta SKBM, što nije regulirano zakonskim propisima. 
Pravilnikom o plaćama SKBM definirano je da se može nagraditi i stimulirati zaposlenik povodom vjerskih praznika. U 2016. su isplaćivane i stimulacije za pojedine uposlenike, iako za to nije bilo nikakavih materijalnih uvjeta. (Žurnal)

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime