Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac, u pokušaju opravdanja dodjela sredstava metodom najbrži prst, u medijskim je istupima iznijela niz nelogičnosti, pa čak i netočnih podataka, tvrde u MOST-u
Prvenstveno, MRRFEU je prije otvaranja natječaja moglo vidjeti broj prijava i financijsku alokaciju koju potražuju, jer sustav eFondovi ima analitičku podlogu. Zabrinjavajuće je da ministricu više brine dojam javnosti o provedbi projekata, odnosno navodnim uspjesima MRRFEU, nego stvarna provedba te da učestalo ponavlja neozbiljnu konstrukciju „tko prvi, njegova djevojka“ kad se, u EU fondovskim krugovima na koje se poziva, ovaj natječaj zove trajno otvoreni poziv, što je još apsurdnije jer je natječaj završen za 35 sekundi dok ga je MRRFEU odobrilo kao trajno otvoren poziv i to do 2020.godine.
„Znali su da će preko 800 poduzetnika kliknuti „podnesi“ u prve dvije sekunde i da je potrebno gotovo 300 milijuna kuna, osim ako nitko u MRRFEU ne zna koristiti analitički sustav. Prosječno prijava malog poduzetnika košta 15 000 kuna, znači za prijave na ovaj natječaj potrošeno je 12,5 milijuna kuna, a sad će opet hodati po dokumentaciju od institucija do banaka i mijenjati prijave. Iz ministričinih istupa u posljednja dva dana možemo samo zaključiti da konkretnog plana za novi poziv nema.“ – izjavila je Sonja Čikotić.
Prijašnji poništen natječaj Izgradnja i opremanje proizvodnih kapaciteta MSP sveden je s najbržeg prsta na najbržu službenicu u pošti, pa je tako na njemu alokacija potrošena u 4 sekunde, što je ministrica, sudeći po izjavama, zaboravila kao i činjenicu da ugovorenost od 52 posto ne znači ništa dok nema provedbu. Konkretan primjer je oko 2 milijarde kuna projekta koji su ugovoreni u Prometu u periodu od 2007-2013, no prebačeni su u novo razdoblje 2014-2020, što znači da ćemo imati rupu u korištenju sredstava 2007-2013 i to u visini od preko pola milijarde kuna.
„Slaba realiziranost najveći je problem, koji se pokušava sakriti bombastičnim izjavama o ugovorenosti. Prema izvješću Državnog ureda za reviziju koji OPKK promatra do 31.12.2017., iskorištenost fondova je katastrofalna. Potrebno je znatno više napora i sredstava ulagati u osiguravanje dovoljnog broja kvalitetnog kadra za evaluaciju, pristupiti redefiniranju kriterija poput onih o ostvarivanju bodova prema indeksu razvijenosti i stvarnu podršku poduzetnicima s kvalitetnim projektima, umjesto u održavanje privida rada bespotrebnim promjenama kao što je spajanje agencija. Ovakvim načinom provedbe projekta investicije se ne događaju onim potencijalom kojim bi trebale, a samim time usporen je i gospodarski rast!“ – upozorila je Sonja Čikotić.