Otkrivamo pozadinu Vladina privatizacijskog plana: Tko zbog korupcije gubi milijune?

Kao jednu od temeljnih stavki akcijskog plana, Vlada Republike Hrvatske u svojim objavama medijima navodi i reformu privatizacije, čime bi se Hrvatska približila ulasku u eurozonu. Do travnja iduće godine, planira se raspisivanje natječaja za prodaju državnog udjela u 90 poduzeća

Prema istom planu, prodavat će dionice, odnosno udjeli do 25% vlasništva. Na listi Centra za restrukturiranje i planiranje (CERP), nalazi se 357 tvrtki koje odgovaraju propisanim kriterijima, što znači da država planira prodati otprilike četvrtinu tog portfelja, piše Dnevno.

U teoriji, radi se o potrebnim mjerama koje će popuniti državni proračun, ali i umanjiti izdatke za mnogobrojne uhljebe. Na žalost, iskustvo nas uči da realizacija svih nužnih gospodarskih reformi, nailazi na veliki otpor, i to unutar istih onih struktura koje bi ih trebale provesti. Prošli tjedan, objavili smo priču o „Pleso prijevozu“, tvrtki čiji se vlasništvo dijeli između privatnog vlasnika i predstavnika države.

Vlasnik je polovinu tvrtke privatizirao s daljnjim ciljem preuzimanja većinskog vlasništva, no država je onemogućila daljnju kupnju udjela. Da stvar bude gora, usprkos brojnim dokazima o malverzacijama, nisu smijenjeni svi kadrovi koji su godinama putem pozajmica isisavali novac iz tvrtke, što u konačnici može dovesti i do njenog financijskog kolapsa.

U spomenutom tekstu, iznijeli smo kronologiju događaja te objavili kaznene prijave, ali i pisma vlasnika koji su upozoravali izvršnu vlast, između ostalog i tadašnjeg ministra državne imovine, Gorana Marića, na permanentno kršenje propisa i zlouporabu položaja pojedinaca.

Za sada nisu poduzeli radnje za procesuiranje odgovornih

DORH i USKOK, zasad nisu poduzeli potrebne radnje za procesuiranje odgovornih, a država nije podnijela niti odštetni zahtjev radi pljačke poduzeća Pleso prijevoz d.o.o. Sličnu situaciju pronalazimo u mnogim drugim tvrtkama, gdje je privatni kapital u stalnoj opasnosti.

U konkretnom slučaju „Pleso prijevoza“, velika je odgovornost na ministru prometa Olegu Butkoviću, jer on predstavlja i Zračnu luku Zagreb. Kako bi se prikrio kriminal direktora koje je imenovala država, blokirala se daljnja investicija privatnog vlasnika u Pleso prijevoz. Tvrtka danas posluje bez direktora a vodi ju privremeni upravitelj kojeg je imenovao Trgovački sud u Zagrebu.

Daljnja agonija poduzeća, nastavlja se stalnim odgodama skupštine, koja bi trebala imenovati novog direktora, ali i raspraviti o daljnjim investicijama privatnog investitora. Taj investitor je „Croatia Bus“ koji pripada koncernu autobusnih prijevoznika koji operiraju u zemljama jugoistočne Europe. Nedavno je ovaj koncern uspješno proveo i veliku akviziciju preuzimanjem tvrtke „Deutsche touring“. Na taj način ušli su na tržište cijele Njemačke, što su komentirali i pojedini njemački mediji poput „Frankfurter Allgemainea“ i naveli kao pozitivan primjer hrvatskog ulaganja u Njemačku. Istodobno, ovaj koncern ne može u Hrvatskoj ostvariti niti temeljna prava investitora.

Naša redakcija nalazi se u posjedu službenih pisama koje otkrivaju u kakvim su uvjetima privatni investitori prisiljeni poslovati s Republikom Hrvatskom. Dakle, tri godine prije famoznog „akcijskog plana“ reforme i privatizacije tvrtki u kojima država ima značajne udjele, predsjednik Uprave Croatia Busa, Rajko Zelenika, obraća se pomoćniku pomorstva, prometa i infrastrukture, Juri Šariću, u kojem ga obavještava o svim činjenicama i zbivanjima unutar, i oko tvrtke „Pleso prijevoz“.

Pet mjeseci kasnije, znači u studenom 2016., pismena ponuda, odnosno pismo namjere, stiže na ruke i ministru Goranu Mariću. U navedenom pismu, direktor Croatia Busa, Marko Zelenika, obrazlaže daljnji investicijski plan „Croatia Busa“ za „Pleso prijevoz“. Bivši ministar državne imovine, Goran Marić i pomoćnik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture, oglušili su se na ove ponude za pregovore oko daljnjih investicija i produljili situaciju u kojoj tvrtka „Pleso prijevoz“, nema svoj menadžment, niti može ostvariti zadana poslovne planove.

Na samom početku teksta, pisali smo o teoriji Vladinog akcijskog plana, a kako to izgleda u praksi, ponajbolje opisuje slučaj „Pleso prijevoza“. Dok hrvatska poduzeća uspješno ostvaruju svoje investicije u Njemačkoj, u Hrvatskoj im poslovne planove remete interesne skupine koje sačinjavaju rodbinsko-stranačko povezane uhljebe. Taj parazitski organizam koji i dalje raste, na javno i tuđe privatno vlasništvo, gleda kao na vlastitu svojinu.

Pleso prijevoz je eklatantan primjer djelovanja ovog društvenog fenomena na konkretne investicije i poslovni razvoj jednog poduzeća. Bojimo se, kako bi zbog navedenih razloga, akcijski plan mogao doživjeti fijasko ili u najboljem slučaju, selektivnu primjeru. Za pravu reformu Republike Hrvatske, umjesto privatizacije, ipak treba opsežna i dubinska deratizacija.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here