Postoji li u Hrvatskoj politička kultura?

z2812j06 Zagreb, 28.12.2015. (novosti) - Hrvatski sabor - Konstituirajuca sjednica Hrvatskog sabora - Konstituiran je osmi saziv Hrvatskog sabora - Na fotografiji: Zeljko Reiner drzi govor nakon sto je izabran za predsjednika Hrvatskog sabora - Foto: Darko JELINEK

Politička kultura u 2016. godini ponovno je na ispitu, odnos između političkih stranaka i pojedinaca koji postaju članovi stranaka, uvjetovani su članstvom kako ne bi morali napustiti prebivalište.

Ministri tvrde kako je proces slobodnog kretanja radne snage i kapitala jedna od europskih tekovina. Otvaranje radnih mjesta jedan je od uvjeta stabilizacije migracije domicilnog stanovništva,  posebno mladih. Problem koji eskalira je u demografskoj strukturi, stručnjaci demografije predviđaju da ćemo postati zemlja starih ljudi, a država će ostati bez financijske snage da pokriva socijalne potrebe. Uloga politike u stabiliziranju ekonomske stagnacije je velika. Posebno do izražaja dolazi u malim sredinama u kojima pojedinci godinama dominiraju, a njihova politička uloga doprinosi kontinuiranoj stagnaciji. Političko-kulturni preduvjeti za stabilnu demokraciju predviđaju potrebu da pojedinac participira u političkom sustavu i procesu. Osjećajem solidarnosti i povezanosti ljudi, vjera u legitimnost demokratskog sustava i procedura, prava na različita mišljenja, otvorenost za mišljenja drugih samo su jedni od preduvjeta kvalitetne politike i demokracije. Politička socijalizacija ima svoje efekte kojima se analiziraju sadržaji političke kulture. Dugogodišnji autoriteti vlasti, posebno u malim sredinama, podčinili su inteligenciju mladih kao izvore razvoja sustava. Uskraćivanje mladima da se bave politikom, da se razvijaju, educiraju. Dugogodišnji politički autoriteti stvaraju pogrešnu sliku o ulozi pojedinca u zajednici. Njihov dugogodišnji politički i ekonomski monopol nepoštivanjem zakona doveo je mlade u poziciju da se podčine njihovoj političkoj nekulturi ili mladi imaju drugu mogućnost, a to je napuštanje sredine, trbuhom za kruhom. Vezanost za sustav kojim su mladi primorani kako bi preživjeli u sredini kojoj žive, nemaju velikog izbora. Politički odgoj i obrazovanje u maloj sredini su nepoznanica .Politička  indokrinacija u malim sredinama prisiljava mlade da se ponašaju i razmišljaju u skladu s ideologijom njihovih roditelja i predaka, za posljedicu ima negativnu konotaciju.  Danas za posljedicu imamo dvije političke stranke koje u malim sredinama dominiraju,  jedna je lijeve ideologije, takozvane socijalističke i liberalne, a druga je desne ideologije konzervativne koje se vezuju uz demokršćanske stranke. Na lokalnoj razini, općinama, gradovima samo tjekom kampanja u vidu folklore pojavljuju se razne teorije zavjera lijevih i desnih. U praksi oni imaju mirni suživot i harmoniju koja je uvjetovana financijskim tokovima novca određenih monopolnih ekonomskih politika, koja se ogleda u prikupljanju proračunskog novca i trošenju istog. Ukoliko se uskrati ili promjeni tijek novca dolazi do trzavica koje eskaliraju ideološkim ratovima. Infrastruktura u gradu koja je temelj kvalitetnog življenja danas primjerice u Makarskoj, Zadru, Splitu i mnogim drugim gradovima nedostaje. Obećanja starih političkih kadrova toliko su izbljedila da im se više ne poklanja ni minimum pažnje, prirodno dolazi do ubrzanih  smjena političkih generacija. Sofisticiranost i educiranost mladih toliko je uznapredovala da im sami poduzetnički impuls 2016. godine (s postotkom od  90 %) se financira iz proračuna Europske unije. Mladi su postali svjesni da otvaranje radnih mjesta jedan je od uvjeta stabilizacije migracije domicilnog stanovništva, posebno njihovih generacija. Starije političke generacije ostavile su im pustoš i veliko kreditno zaduženje. Oni su kao loša vlast, koja se neizmjenično godinama mjenjala gospodarstvo doveli u propast, što za posljedicu imamo  socijalnu i političku nestabilnost.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here