Šima Krasić, bivša državna revizorica Republke Hvatske usko je surađivala s DORH-om, Glavnim državnim odvjetnikom  Bajićem, Cvitanom, do danas nerazjašnjenim ostaje  veliki broj predmeta iz pretvorbe i privatizacije državnih poduzeća

Period raspada Jugoslavije i osamostaljenja Hrvatske, poznat je kao period tranzicije iz planskoga gospodarstva u tržišno gospodarstvo. Nezastarijevanje kaznenih djela iz pretvorbe i privatizacije ostaju kao zakonita, koja se primjenjuju selektivno po potrebi, političke arene. Predmet poduzeća  Gjura Gavrilović na kraju je okončan uspješno za vlasnika mesne industrije, kojega su prethodno progonili predstavnici komunističkih kadrova involviranih u DORH.  Jedan od njih svakako , najzaslužniji za progon hrvatskih časnika i  članova obitelji kao pravnih slijednika bivših kapitalističkih obitelji ( koje su prije komunističke Jugoslavije 1945/46 morali svoje tvornice darovati ili im se  imovina-tvornice konfiscirala), je Mladen Bajić kao Okružni tužitelj Splitskoga suda bivše SFRJ, kasnije Glavni državni odvjetnik RH.  Kako su prošli oni (Bajići, Krasići…) kao inicijatori donošenja i provedbe zakona kojim nezastarjeva kazneni progon dijela iz pretvorbe i privatizacije , i kao državni revizori  zakonitosti pretvorbe i privatizacije ? Mladen Bajić preko odvjetničkog ureda svoje supruge namlatio se milijuna kuna, tako da su pojedini članovi obitelji postali dioničari poznatih splitskih banaka- SDA Banka. Suradnja s Sanaderom, dioničarima Splitskog konzorcija (Buljubašić., Žedrić, Antonio trade, Konstruktor, Skladgradnja…) koji je gradio autocestu A1. bez građevinske dozvole, od Splita (Dugopolja) do Ploča, s kamenom temeljcem Pelješkog mosta, osigurala je profit u milijardama kuna (uz nepostupanje – nečinjenja DORH-a) uz krunsku završnu pljačku (tranzicije)  predstečajne nagodbe SDP-a , Slavka Linića , poduzeća koji su bili izvođači radova, nositelji glavnih poslova (nabave i izgradnje) na dionici hrvatske autoceste A1. Bila je puku priređena i mala trakavica, za mazanje očiju, skretanje pozornosti,  u obliku kaznenog progona svih sudionika  Splitskog konzorcij, uz krunsko prikrivanje povijesne pljačke milijunske vrijednosti.  Gradonačelnici koji su vladali na terenu gdje je Splitski konzorcij imao utjecaj, osigurali su vrijedne nekretnine , prvi red uz more, Bajićima, Krasićima itd. Državna revizija radila je protuuslugu gradonačelnicima, lokalnim šerifima, kaznena djela su evidentirana od Državne revizije , uz mogućnost korekcije, stručno su to nazivali “izdvojena mišljenja uz rok za korekciju ”. ŽDO-DORH je do danas zanemario kazneni progon lokalnih šerifa, uz nastupanje zastarnih rokova za kazneni progon, tako da su Krasići, Bajići postali vlasnici atraktivnih zemljišta, stanova, dioničari poduzeća, banaka, reklo bi se čisti, da čistiji ne mogu biti. Zaštitu za nezakoniti progon u izmišljenom ratnom zločinu časnika HV-HVO, nezakoniti progon časnika HV-HVO, kao državni dužnosnici , pojedinci na čelu s Bajićem koriste i danas, na štetu branitelja, hrvatskoga puka, a o trošku proračuna. Gjuro Gavrilović na međunarodnoj arbitraži (sudskom postupku) dobio je parnicu protiv DORH-a, Bajića i Cvitana. Prethodno su Bajići, Cvitani i Krasići medijski linčovali Obitelj Gavrilović, tvrdeći da su počinili pljačku, nezakonitu pretvorbu i privatizaciju, prljavim novcem. Kada je RH-DORH izgubio sudski spor u Washingtonu –  SAD, od Gavrilovićeva poduzeća (Gjure Gavrilovića) za štetu u iznosu od 198,5 milijuna eura, i kada se utvrdilo da je Gjuro Gavrilović 25 godina bezuspješno pokušavao svoja prava zaštititi pred nadležnim tijelima – sudovima RH, koja bi završavala neosnovanim kaznenim prijavama koje je podnosio DORH , po naputku Glavnog državnog odvjetnika protiv Gjure Gavrilovića i njegovih menadžera, nitko nije kazneno odgovarao od Krasića, Bajića, Cvitana. Dakle za  protupravno postupanje Glavnog državnog odvjetnika RH u predmetu Gjura Gavrilovića nitko nije odgovoran ni danas. Republika Hrvatska danas mora isplatiti štetu Gjuru Gavriloviću radi protupravnog postupanja predstavnika DORH-a i Državne revizije?! Nakon 25 godina pravosudne bitke, Republika Hrvatska gubi spor , koji je iniciran protupravnim radnjama, kaznenim postupcima koje je Gavriloviću ciljano servirao Bajić i Cvitan uz medijski linč?! Državni dužnosnici iz DORH-a, pohvalili su se da je Gjuro Gavrilović samo djelom uspio u parnici  protiv RH. Pa radi tog dijela ( koji čine milijuni eura iz proračuna RH) netko bi iz DORH-a trebao završiti ondje gdje mu je davno bilo mjesto, a to je povijesnoj ropotarnici komunističkih kadrova, koji priječe razvoj Republike Hrvatske, potičući masovna iseljavanja , obrazovanih, radno sposobnih iz Republike Hrvatske, a da ne spominjemo Remetinac.  Šima Krasić kao državna dužnosnica niz godina je činila kaznena djela, trgovala utjecajem, radila prijevare privatnih poduzetnika, ucjenama stjecala protupravnu imovinsku korist, u nekretninama milijunske vrijednosti, bez pravnoga osnova, prilikom čega je planirano s užim članovima obitelji (sin, kćer, zet, unuk) počinila niz kaznenih djela: zlouporabe položaja i ovlasti, pranja novca, utaje poreza, trgovanja utjecajem, za što je kazneno i prijavljena 2016 godine. Kaznena prijave koja je podnesene protiv Šime Krasić 2016 godine, podnesena je u Zagrebu, za četiri kaznena djela koja je počinila Šima Krasić, zanimljivo kaznena prijava zagubila se u DORH-u, da bi 2018 godine stigao dopis – Rješenje iz ŽDO Osijek u kojemu se navodi da; “ ne ulazeći u osnovanost kaznene prijave, nastupila je zastara za kazneni progon za inkriminirane radnje Šime Krasić”, potpis na Rješenje stavio je stručnjak ŽDO Osijek Zvonko Kuharić.  Dana 5. listopada 2016. godine u Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta podnesena je kaznena prijava protiv Šime Krasić zbog kaznenih djela: 1.) Trgovanja utjecajem (opisano u članku 295. Kaznenog zakona), 2.) Zlouporabe položaja i ovlasti (opisano u članku 337. Kaznenog zakona) u svezi s kaznenim djelom protiv imovine – prijevarom  (opisanog u članku 236. Kaznenog zakona) , te više kaznenih djela protiv gospodarstva – 3.) Pranja novca  (opisano u članku 265. Kaznenog zakona) te – 4.) Utaje poreza (opisano u članku 256. Kaznenog zakona). Do dana današnjega, protekom dvadeset i dva mjeseca od podnošenja predmetne prijave, podnositelj prijave nije  obaviješten  o postupanjima  Županijskog državnog odvjetništva u Osijeku, niti je o predmetnoj kaznenoj prijavi odlučeno u odnosu na kaznena djela zlouporabe položaja i ovlasti, prijevare, pranja novca i utaje poreza. Rješenjem od 24. srpnja 2018.g. zamjenik županijskog državnog odvjetnika  u Osijeku, Zvonko Kuharić, u predmetu broj: K-US-201/2018 odbacuje kaznenu prijavu protiv Šime Krasić zbog kaznenog djela trgovanja utjecajem. Sličnu  praksu DORH-a,  imao je predmet Gjure Gavrilovića! Člankom 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava  i temeljnih sloboda izričito je propisano da svatko ima pravo tražiti da ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravično, javno i u razumnom roku ispita njegov slučaj. Zahtjev za djelotvornim postupanjem i postupanjem bez odugovlačenje jamstvo je koje pruža Konvencija, neovisno o tome radi li se o utvrđenju prava i obveza građanskopravne naravi ili o slučaju podizanja optužnice za kazneno djelo. Štoviše, člankom 29. Ustava Republike Hrvatske propisano je da svatko ima pravo da se u razumnom roku odluči o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela. Potreba za širim tumačenjem pojma “suda” u Zakonu o kaznenom postupku u skladu je s judikaturom Europskog suda za zaštitu ljudskih prava kada se zahtjev za promptno postupanje pozicionira “nadležnom pravosudnom tijelu”. S obzirom na dominantnu ulogu koju Zakon o kaznenom postupku daje državnom odvjetništvu zakonodavac je člankom 206.b stavkom 1. državnom odvjetniku propisao obvezu donošenje Odluke o kaznenoj prijavi u roku od šest mjeseci od dana upisa prijave u upisnik kaznenih prijava, kao i obvezu da o tome obavijesti podnositelja kaznene prijave uz navođenje kratkih razloga te odluke. Zakon o državnom odvjetništvu u članku 68. stavku 1. posebno propisuje obvezu državnog odvjetnika ili zamjenika državnog odvjetnika da kaznenu prijavu riješi u rokovima propisanim zakonom. Uslijed nepostupanje u razumnom roku zamjenika županijskog državnog odvjetnika u Osijeku, Zvonka Kuharića, po kaznenoj prijavi zbog počinjenja gore navedenih kaznenih djela Šime Krasić, ovim putem ukazujem i pozivam na Ustavom i Zakonom o kaznenom postupku propisanu obvezu na postupanje bez odugovlačenja.  Rješenje je donio Z.K. i obrazložio na temelju činjenica (izvučenih iz konteksta, obrazlažući kontinuitet kaznenog djela iz čl. 295. st. 1. KZ/11. donoseći pogrešan zaključak o primjeni odredbi materijalnog kaznenog prava) koje nisu relevantne bez uzimanja u obzir cjelokupnog činjeničnog stanja, kao i niza drugih radnji i kaznenih djela koje je počinila Šima Krasić. Zamjenik ŽDO u Osijeku Zvonko Kuharić zanemaruje i odredbe Kaznenog zakona, Člankom 8. Kaznenog zakona određuje se počinjenje kaznenog djela te se stavkom 2, izričito navodi da je u slučaju kada se počiniteljeva djelatnost sastoji iz više vremenskih odvojenih radnji kazneno djelo počinjeno danom posljednje radnje, a kod kaznenih djela kod kojih radnja traje danom prestanka radnje. Uvidom u cjelovito činjenično stanje predmetne stvari, a uzimajući u obzir članak 8. stavak 2. Kaznenog Zakona, jasno se može zaključiti da nema zastare kaznenog progona  u predmetnoj stvari u odnosu na sva kaznena djela pobrojana u predmetnoj kaznenoj prijavi, pa tako niti u odnosu na Kazneno djelo trgovanja utjecajem iz članka 295. st. 1. Koje čini osoba koja iskorištavanjem svoga službenog ili društvenog položaja ili utjecaja posreduje da se obavi službena ili druga radnja koja se ne bi smjela obaviti ili da se ne obavi službena ili druga radnja koja bi se morala obaviti. Činjenica je da Šima Krasić živi u Vili na Perivoju 45 C i 14 D., koju nije platila niti jedne kune ili eura ! Vila na Perivoju ima vrijednost preko  milijun eura, u kojoj Šima Krasić s Obitelji živi punih 12 godina. Vlasnik Vile kada je nazvao Šimu Krasić na telefon, pitajući kada će platiti kuću, s obzirom da je provela likvidaciju poduzeća Krov d.o.o. Zagreb i uknjižbu vlasništva  Vile na svoje ime 2014 godina, poklopila je telefonsku slušalicu i otišla u DORH prijaviti vlasnika kuće za kazneno djelo prijetnje. Vlasnik vile Perivoj 14 C i 14 D, nakon što je uvidio da Šima Krasić ne želi platiti kuću u kojoj živi 12 godina, , a koju je uknjižila na svoje ime ii me članova obitelji 1014 godine, kazneno je prijavio  Šimu Krasić za četiri kaznena djela 2016 godine, da bi stiglo Rješenje iz ŽDO Osijek 2018 godine u kojem ŽDO Osijek ne želi ulaziti u osnovanost kaznene prijave, konstatirajući zastaru kaznenog progona, odnosno okolnosti koja isključuje kazneni progon, nezakonito se pozivajući na članke zakona koje Zvonko Kuharić  kao djelatnik ŽDO Osijek koristi, zanemarujući da  dugogodišnjim  kriminalnim aktivnostima Šime Krasić  ( trgovanja utjecajem, zlouporabom položaja i ovlasti, pranja novca i utajom poreza) čini se višemilijunska šteta, fizičkoj osobi (nezakonitim otuđivanjem vlasništva Vile na Perivoju – Zagrab) , a nizom kaznenih djela čini štetu i Republici Hrvatskoj, konkretno pranje novca i utaja poreza Šime Krasić. Protiv Zvonka Kuharića kao zamjenika ŽDO Osijek, 15.08.2018.godine podnesena je Pritužba na temelju čl. 206.b st. 2. Zakona o kaznenom postupku, čl. 46. Ustava Republike Hrvatske i čl. 5. Zakona o državnom odvjetništvu, kao Podnositelj kaznene prijave protiv Šime Krasić, zbog nepoduzimanja radnji koje dovode do odugovlačenja postupka, kao i zbog nezakonitog postupanja i pogrešne primjene Kaznenog zakona u predmetu broj K-US-201/2018. Predmet Šime Krasić dostavljen je na zakonito postupanje USKOK – Zagreb, Odjelu za unutarnji nadzor DORH-a, Europskom parlamentu temeljem čl. 20. i čl. 227. Ugovora o funkcioniranju  Europske unije, Odboru za predstavke (pritužbe ) Europskog parlamenta,  Saboru Republike Hrvatske, Odboru za predstavke i pritužbe, Ravnatelju SOA-e Danijelu Markiću. Jeli sudbina vlasnika Vile Perivoj 14 C i 14 D., (Kanadskog državljanina) čeka sudbina Gjura Gavrilovića, tako da će dokazati na međunarodnom sudu bezuspješni pokušaj zaštite svojih prava ( nepovredivost imovine) u Republici Hrvatskoj. Činjenica da je Gjuro Gavrilović  nakon 25 godina dokazao protupravno postupanje DORH-a. Koliko će trebati vlasniku zagrebačke Vile na Perivoju 14 , pravovremeno ćemo izvijestiti.