Sir su izumili Dalmatinici prije – 7.000 godina!

Kada kažete ‘sir’ prvo pomislite na Francuze i Švicarce za koje kažu kažu da su usavršili njegovu proizvodnju. No, izgleda da su Dalmatinci bili ti koji su među prvima proizvodili sir još prije 7.000 godina

Naime, američki znanstvenici okupljeni oko Sarahe McClure s državnog sveučilišta u Pennsylvaniji istražili su ostatke masnih kiselina koje su pronašli na krhotinama glinenih posuda koje su pronađene u blizini dalmatinske obale, točnije u šibenskom zaleđu. Istraživanja su, kako znanstvenici navode u članku objavljenom u znanstvenom časopisu ‘Plos One’, a koji prenosi Deutsche Welle, pokazala kako je mjesto Pokrovnik u razdoblju između 6000. do 5000. pr. Kr. bilo konstantno naseljeno. Na lokalitetu Bitinju u selu Danilo živjeli su ljudi u razdoblju između otprilike 5300. do 4800. godine pr. Krista.

Na ostacima glinenih posuda starima čak 7.700 godina pronašli su tragove mlijeka. Tragove sira su pronašli na ostacima starima oko 7.200 godina. Znanstvenici su na osnovi spoznaja o napredovanju tehnologije u tom razdoblju od oko 500 godina i uzimajući u obzir rezultate analiza masnih kiselina došli do zaključka da su ljudi u određenom trenutku od mlijeka započeli praviti čvrstu mliječnu prerađevinu – sir, javlja DW. 

Znanstvenici pretpostavljaju kako je korištenje mlijeka i mliječnih proizvoda dovelo do pada smrtnosti dojenčadi. Rani poljoprivrednici, kako su pokazala genetska istraživanja, nisu podnosili laktozu – mliječni šećer koji je sastavni dio mlijeka. Dojenčad nemaju taj problem, istaknuli su američki znanstvenici, mlijeko je za njih stabilan, kaloričan i hranjiv prehrambeni izvor. A prerada mlijeka u jogurt ili sir smanjuje količinu laktoze u tim namirnicama, dodali su. Time je, kako je pojašnjeno u znanstvenom članku, većina stanovništva mogla profitirati od prednosti tog prehrambenog proizvoda, piše DW. 

Imalo je to i prednosti na drugim poljima, važnima za preživljavanje ljudskog roda. Dostupnost životinjskog mlijeka i mliječnih prerađevina je, prema riječima znanstvenika, omogućavala je da dijete prije prestane dojiti i da žene brže ponovno zatrudne. Ta povećana stopa nataliteta i novim prehrambenim mogućnostima povećana mogućnost preživljavanja male djece su možda pogodovali demografskom obratu, a koji je, opet, omogućio širenje stanovništva na hladniji sjever, smatraju američki znanstvenici.(HRT)

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here