Izmjenama i dopunom Prijedloga zakona o posebnom porezu na motorna vozila smanjit će se porezno opterećenje

Danas je u Banskim dvorima održana 66. sjednica Vlade Republike Hrvatske. Na otvorenom dijelu sjednice raspravljeno je četrnaest točaka dnevnog reda.

Predstavljajući Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o posebnom porezu na motorna vozila, državni tajnik u Ministarstvu financija Željko Tufekčić istaknuo je da se njime nastavlja provedba porezne reforme.

Kazao je da je cilj izmjena i dopune Prijedloga zakona pojednostavljenje administrativnih postupaka za obveznike, ali i za državna tijela, povećanje transparentnosti obračuna i sustava plaćanja, pojednostavljenje promjene vlasništva motornih vozila te smanjenje poreznog opterećenja.

Državni tajnik Tufekčić izvijestio je da Ovaj Zakon uređuje dva porezna oblika, a to su posebni porez na motorna vozila i posebni porez na stjecanje rabljenih motornih vozila. Navedenim izmjena i dopunama Zakona koje su provedene u sklopu cjelovite porezne reforme i koje su stupile na snagu 1. siječnja 2017. godine, Republika Hrvatska je zadržala registracijski sustav oporezivanja motornih vozila prema vrijednosnom i ekološkom kriteriju, s time da se visina posebnog poreza koja se utvrđuje prema emisiji ugljičnog dioksida (CO2) postala samostalan kriterij oporezivanja koji se prestao vezati za vrijednost motornog vozila, čime je sam porezni sustav znatno osuvremenjen.

U međuvremenu je 1. lipnja 2017. godine donesena Uredba Komisije o dopuni Uredbe (EZ) Europskog parlamenta i Vijeća o homologaciji tipa motornih vozila u odnosu na emisije iz lakih osobnih i gospodarskih vozila, kojom se u EU zakonodavstvo uvodi tzv. Globalno usklađeni ispitni postupak za laka vozila (WLTP, tj Worldwide Harmonised Light Vehicle Test Procedure) ili novi sustav mjerenja emisija CO2. Djelomična primjena WLTP-a je stupila na snagu 1. rujna ove godine, dok se puna primjena očekuje 1. siječnja 2019. godine.

Državni tajnik Tufekčić kazao je da se ovim prijedlogom predlaže umjesto posebnog poreza na stjecanje rabljenih motornih vozila, plaćanje upravne pristojbe prilikom registracije vozila na ime stjecatelja vozila kako bi se ubuduće pojednostavio i skratio administrativni postupak obavljanjem svih radnji na jednom mjestu, pojasnivši da nije riječ o novom nametu već transformaciji davanja koje se plaća prilikom stjecanja rabljenih motornih vozila.

U slučaju kupoprodaje rabljenog motornog vozila nije više potrebno ovjeravati potpis prodavatelja kod javnog bilježnika već, nakon sklapanja kupoprodajnog ugovora, kupac s istim kod tijela nadležnog za registraciju motornih vozila (Centar za vozila Hrvatske) obavlja prijenos vlasništva odnosno registraciju motornog vozila na svoje ime. Obračun i kontrolu naplate upravnih pristojbi obavljat će tijelo nadležno za registraciju motornih vozila.

Visina upravne pristojbe koja će se plaćati prilikom registracije rabljenog motornog vozila na ime stjecatelja istog, izračunavat će se prema propisanom iznosu upravne pristojbe u kunama po kilovatu (KW) ovisno o godini starosti, koja se izračunava prema godini proizvodnje vozila, odnosno godinu starosti rabljenog motornog vozila čini tekuća godina umanjena za godinu proizvodnje. Ukoliko je tekuća godina jednaka godini proizvodnje, smatra se da je vozilo staro jednu godinu. Visina pristojbe izračunavat će se prema snazi motora (KW) i starosti vozila u kunama po KW u 12 razreda.

Državni tajnik Tufekčić naglasio je da se predloženim izmjenama za porezne obveznike očekuje bitno smanjenje troška, što potvrđuje i projekcija ukupnog prihoda naplate buduće upravne pristojbe koja je od ukupnog lanjskog prihoda od posebnog poreza na motorna vozila manja za oko 100 milijuna kuna, dakle gotovo se prepolovljuje.

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak govorila je o Konačnom prijedlogu zakona o Agenciji za mobilnost i programe Europske unije, pojasnivši da je Agencija akreditirana pri Europskoj komisiji za decentraliziranu provedbu programa Erasmus+te je stoga nužno daljnje usklađivanje s Uredbom o uspostavljanju navedenog programa.

Osnovna pitanja koja se uređuju Konačnim prijedlogom zakona su proširenje opisa djelatnosti Agencije, redefiniranje ustroja i tijela Agencije sukladno novoj generaciji programa Europske unije i ostalim međunarodnim programima koje provodi Agencija.

Ministrica Divjak istaknula je da je preustroj nužan jer će se sredstva koja Agenciji doznačava Europska komisija za Erasmus+ u razdoblju 2018. – 2020. godine povećati za 40 posto, dodavši da za provođenje ovoga zakona nisu potrebna dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

Obrazlažući Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Litve o uzajamnoj zaštiti klasificiranih podataka, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević kazao je da je suradnja između Republike Hrvatske i Republike Litve u području razmjene klasificiranih podataka u stalnom porastu, a temelji se na zajedničkim interesima i razvoju odnosa između dviju država na području informacijske sigurnosti kao i na ostalim područjima međudržavne suradnje.

Vlada je donijela Odluku o imenovanju članova izaslanstva Republike Hrvatske u međudržavnom povjerenstvu za praćenje provedbe Ugovora i obavljanje drugih zadataka u skladu s Ugovorom između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije o uređenju statusnih i drugih pravnih odnosa vezanih uz ulaganje, iskorištavanje i razgradnju Nuklearne elektrane Krško.

Izmijenjena je i Odluka o osnivanju Međuresorne radne skupine za osiguravanje ulaska Republike Hrvatske u schengenski prostor i uspostavu praćenja rada i evaluacije primjene schengenske pravne stečevine te radnih skupina za pojedina područja. Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović izvijestio je da prema važećoj Odluci, Međuresornom radnom skupinom predsjedava pomoćnik ministra unutarnjih poslova. Radi izmjena u obnašanju dužnosti, predložena je izmjena važeće Odluke na način da Međuresornom radnom skupinom predsjedava državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova.

Dana je suglasnost Ministarstvu znanosti i obrazovanja, Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku i Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske u  2018., 2019. i 2020. godini, za sklapanje Sporazuma o sufinanciranju kapitalnog projekta izgradnje Centra za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju Virovitica i trodijelne školske sportske dvorane. Ukupna planirana ulaganja za provedbu kapitalnog projekta iznose 49.863.250 kuna, a osigurat će se iz sredstava ministarstava i Grada Virovitice.

Suglasnost je dana i Ministarstvu obrane za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske u 2018. i 2019. godini, za kapitalni remont helikoptera Mi-171Sh, koji se koriste u mirovnim operacijama, za hitni medicinski prijevoz, akcije traganja i spašavanja i u protupožarnoj zaštiti, tako da je njihova operativnost i raspoloživost neophodna za obavljanje zadaća Oružanih snaga.

Državni tajnik Željko Tufekčić pojasnio je da je Ministarstvo obrane provelo postupak nabave za uslugu kapitalnog remonta deset helikoptera Mi-171Sh neposrednim pregovaranjem s tvrtkom Zrakoplovno-tehnički centar d.d., Velika Gorica. Ukupna vrijednost usluge kapitalnog remonta deset helikoptera Mi-171Sh iznosi 206.943.143,20 kn, a predviđeno je izvođenje radova i plaćanje u 2017. godini u iznosu od 96.000.000,00 kuna, u 2018. godini 60.000.000,00 kuna i u 2019. godini u iznosu od  50.943.143,20 kuna.

Također, dana je suglasnost Općini Pisarovina za zaduženje kod Hrvatske banke za obnovu i razvitak u iznosu od 1.800.000,00 kuna, a sredstva će se koristiti za financiranje kapitalnog projekta nabave i opremanja poslovnih prostora Općine Pisarovina.

Prihvaćeno je Izvješće o korištenju sredstava Proračunske zalihe Državnog proračuna Republike Hrvatske za rujan 2017. godine.

Dana je i prethodna suglasnost predstavniku Vlade Republike Hrvatske za prihvaćanje amandmana Odbora za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora na Prijedlog odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune financijskog plana Hrvatskih cesta za 2017. godinu i projekcija plana za 2018. i 2019. godinu.

Na kraju, Vlada Republike Hrvatske prihvatila je pokroviteljstvo nad organizacijom donatorske večere „Pomozimo zajedno u izgradnji objekta Dom fra Mladen Hrkać“, koja će se održati 13. prosinca 2017. godine u Zagrebu.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime