Da bi dobili novac od Županije, poduzetnici su plaćali županu Šišljagiću

Istraga pokrenuta protiv osječko-baranjskog župana i predsjednika HDSSB-a, Vladimira Šišljagića, zbog primanja mita – ili kako u kaznenoj prijavi Policijskog USKOKA stoji – stjecanja nepripadne imovinske koristi – širi se i na nekoliko tvrtki u Osječko-baranjskoj županiji.

Šišljagić je, kako je do sada utvrđeno, tijekom rujna 2011. i prosinca 2012., kao osječko-baranjski župan, donio ukupno šest rješenja u kojima je – suprotno uvjetima o izvršavanju proračuna i programa poticaja za razvoj malog i srednjeg poduzetništva – odobravao isplatu bespovratnih sredstava. Do 80 posto tako isplaćenog novca potom je, sumnjaju istražitelji USKOK-a, vraćeno Šišljagiću i Martinu Marolinu, pročelniku Agencije za razvoj županije.

Deseci tisuća

Riječ je o tri tvrtke u Đakovu i tri u Osijeku. Tako je tvrtka Kera-kamex iz Đakova, u vlasništvu Vlade Kolaka, bespovratno dobila 50.000 kuna, a tvrtka Jabuka u vlasništvu njegove supruge Kristine također je bespovratno primila 25.000 kuna. Samo od te dvije isplate Šišljagiću je predano 65.000 kuna. Još je jedna đakovačka tvrtka sudjelovala je u tako smišljenom pranju novca. Ružica Jurčević, vlasnica tvrtke Virtual, primila je bespovratno 25.000 kuna, od čega je 20.000 kuna vratila Martinu Marolinu, pročelniku Agencije za razvoj Osječko-baranjske županije. Tri osječke tvrtke bespovratno su dobile 100.000, od čega su vratile 57.000 kuna. Tvrtka Čip u vlasništvu Marinka Bande dobila je 30.000 kuna, od čega je 20.000 završilo u Šišljagićevim rukama. Isti iznos od 30.000 kuna isplaćen je i Tehno-centru, u vlasništvu Dalibora Mršića, koji je potom 20.000 kuna vratio Martinu Marolinu. Tvrtka Parangal, čiji je vlasnik Zdravko Banjanin, primila je 40.000 kuna, a vratila 17.000, koji su, sumnjaju USKOK-ovi istražitelji, završili u Šišljagićevim rukama.

Direktne predaje

Prema onome što se dosad zna, novac Šišljagiću i Marolinu tek su u iznimnim slučajevima izravno davali vlasnici tvrtki. Jednom je to učinio vlasnik Kera-kamexa, Vlado Kolak, koji je 18. lipnja 2011. u osječkom hotelu Central Šišljagiću predao 25.000 kuna. Kolak je, sumnjaju istražitelji, također bio posrednik u prenošenju mita Martinu Marolinu kada mu je predao 20.000 kuna koje je, s računa tvrtke Virtual, na svoj tekući račun prebacila Ružica Jurčević i potom ga dala Kolaku, a ovaj Marolinu. Bivši predsjednik Županijske skupštine i tada član HDSSB-a, Zlatko Maksimović, također je, u više navrata, od vlasnika nekih od spomenutih tvrtki primao novac i prosljeđivao ga Šišljagiću i Marolinu.

Uhodan posao

Zanimljivo je da su đakovačke tvrtke, za razliku od osječkih, prvo davale novac Šišljagiću i Marolinu, a tek potom dobivale dogovorene iznose iz proračuna Osječko-baranjske županije. Radilo se o uhodanom poslu: vlasnici tvrtki od povjerenja dolazili bi u Agenciju za razvoj, gdje su dobivali upute na koji način sastaviti zahtjeve. Prema napucima, uglavnom su tražili novac za uvođenje novih tehnologija, razvojne projekte, proširenje kapaciteta ili unapređenje poslovanja. Marolin bi, zatim, sastavio nacrt prijedloga, a na sastanku župana Šišljagića sa županijskim pročelnicima ti bi prijedlozi bili i usvojeni. Zanimljivo je da se za bespovratnu županijsku pomoć nisu mogle javljati druge tvrtke jer natječaji nisu bili objavljeni u javnim glasilima. Zanimljivo je također da je novac nekima od spomenutih tvrtki isplaćen prije nego što je dostavljeno rješenje o odobrenju i da je u nekim slučajevima od zaprimanja zahtjeva do isplate prošlo svega nekoliko dana. Agencija za razvoj nije uopće bila zainteresirana je li novac potrošen u svrhe za koje je isplaćen, već je samo formalno zatražila izvještaj o trošenju novca, bez sankcija za one koji ga nisu poslali.

Bespovratna sredstva

Istraga o zloupotrebi novca za isplatu bespovratnih sredstava malim poduzetnicima u Osječko-baranjskoj županiji počela je još u rujnu prošle godine, kada je USKOK zatražio kompletnu dokumentaciju o svim isplatama za tu svrhu. Istražitelji sumnjaju da su Šišljagić i Marolin na taj način pribavili imovinsku korist od 142.000 kuna, a Osječko-baranjsku županiju oštetili za 200.000 kuna. Istraga koja je sada i službeno pokrenuta utvrdit će je li to i konačni iznos s obzirom na to da kolaju informacije kako se radi o značajno većem novcu. (Jutarnji list)