FOTO VREMEPLOV 1962. godine od 7. do 22.siječnja, Makarsku pogađa 58 razornih potresa!

Prije pune 54 godine, Makarsku i čitavo Makarsko primorje zadesila su 58 potresa u vremenu od 7. do 22.siječnja 1962. Posljedice su bile katastrofalne, a prema podacima tadašnjeg Seizmološkog zavoda u Zagrebu, treslo se sve do Imotskog te do Ploča i Čapljine u BiH.

Prvi potres 7.siječnja 1962.godine bio je jačine 5,9 po Richteru i tada je ozbiljno napukla makarska obala (riva) u duljini 700-tinjak metara, no to je bio tek početak katastrofalna dva tjedna koja su utjerala strah u kosti stanovnicima Makarske, Drašnica, Podgore, Brela i drugih mjesta Makarskog primorja. Već prvog dana nastala je panika te su liječnici makarskog Doma zdravlja tada zajedno s medicinskim osobljem uselili privremeno u jednu garažu dok su rodilje uputili prema Splitu. Prema makarskom znanstveniku Ivanu Hrstiću koji je i detaljno opisao što se tada događalo u svom radu „ZBIVANJA NA MAKARSKOM PRIMORJU TIJEKOM I NAKON POTRESA 1962. GODINE“, najveće štete već prvog dana nastale su u tučepskim (Grubišići i Mravičići) i podgosrkim zaseocima (Marinovići i Sumići) te u Drašnicama.

Dvije žrtve

Zbog čitavog niza odrona, bile su zatvorene lokalne prometnice na relacijama Makarska – Vrgorac te Makarska – Metković između Podgore i Drašnica. Začudo, tijekom tih 58 potresa nisu zabilježene veće ljudske žrtve. U Podgori (zaseok Marinovići) je poginuo  20-godišnji Emil Marinović na kojeg se srušio kućni zid iako je  u vrijeme potresa stajao ispod štoka, a zbog odrona kamenja poginuo je Jure Prlac, 62-godišnjak iz Drašnica. Došlo je i do zagađenja pitke vode iz lokalnog vodovoda uzrokovanog pucanjem cijevi, a u katastrofalnom razdoblju samo u Makarskoj 395 objekata bilo je u takvom stanju da su se morali rušiti ili su zahtjevali veće popravke. Osim Makarske u mjestima Makarskog primorja sa zemljom sravnjeno je 285 objekata, a za rušenje ili veći građevinski zahvat bilo je 1130 objekata! U to vrijeme službeni Beograd reagirao je u najkraćem mogućem roku i Komisija za civilnu zaštitu mobilizirala je stanovništvo i prijevozna sredstva, a Jugoslavenska ratna mornarica (JRM) uputila je jedan brod kao pomoć.potres makarska21
Ivan Hrstić navodi sljedeće: „Noć je većina stanovništva provela na otvorenom, unatoč hladnu vremenu, spavajući na livadama ili u barakama u sklopu odmarališta poduzeća „Krivaja“, koje su se nalazile na zapadnom izlazu iz grada. Mnogi su iz svojih kuća iznijeli najnužnije stvari te ih smjestili kod poznanika u niskogradnjama. Idućeg dana formiran je odbor za prikupljanje materijalne pomoći, koji su činili: Lovre Kovačević (predsjednik), Vice Srzić (predsjednik kotarskog odbora Socijalističkog saveza radnog naroda; dalje: SSRN), Ante Gojak (ravnatelj podružnice Narodne banke), Dinko Matković (predsjednik kotarskog odbora Saveza sindikata), Slavko Josipović (predsjednik Općinskog odbora SSRN) i Lino Barbieri. p008Općinski štab stavio je sav višak stambenog prostora na području NO-a općine Makarska na raspolaganje onima koji su ostali bez krova nad glavom te je formirao desetak ekipa koje su obilazile nastradala sela i brinule se o smještaju stanovništva…“.

Panika 11.siječnja 1962.

Taman kada su stanovnici Makarske i Makarskog primorja pomislili da je nevoljama kraj, 11.siječnja 1962. godine rano ujutro u 6,05 sati 6,1 stupnjeva po Richteru trese čitav kraj, a ubrzo poslije stižu i još tri manja potresa! U to vrijeme, većina stanovnika je spavala i nastala je velika panika jer su ljudi istrčali na ulice s najnužnijim stvarima, a počela je padati i kiša uz jaki vjetar. Malo pomalo, Makarani su krenuli prema Baškoj Vodi, a na putu su im se pridružile kolone izbjeglica iz drugih mjesta Makarskog primorja. p6Toga dana u makarsku gradsku luku oko 7,15 sati uplovljava brod „Vladimir Nazor“ na redovitoj liniji Ploče – Split, a posada je tada svjedočila da su se nalazili oko miliju udaljeni od obale u pravcu Igrana kada su osjetili udarac kao da su se u punoj brzini nasukali na greben, navodi Ivan Hrstić.

Mladi Janko Bobetko obišao Makarsku

– Tog jutra tadašnji Općinski štab donio je odluku o evakuaciji Makarske i podbiokovskih naselja. Predsjednik makarske općine, Lovro Kovačević, stupio je u kontakt sa zapovjedništvom JRM i zatražio hitnu pomoć u hrani, lijekovima, šatorima, krevetima i dekama te brodovima za evakuaciju. Iz bolničke garaže odmah je na „Vladimir Na-zor“ prebačeno sedamnaest nepokretnih bolesnika, a pola sata kasnije stigao je iz smjera Ploča i parobrod „Budva“, koji je doveo prve izbjeglice iz Igrana i Podgore. p9Dok su se oni iskrcavali s „Budve“, na „Vladimir Nazor“ su se ukrcavale prve izbjeglice iz Makarske i dio izbjeglica s „Budve“. Nešto kasnije u Makarsku je iz Podgore stigao i motorni  jedrenjak „Gusar“, prepun ljudi, a ubrzo su pristigla i četiri broda JRM, dva iz Splita i dva iz Ploča. Cijelo to vrijeme izviđački avioni JNA nadlijetali su područje. Torpednim brodovima iz Splita stigli su u Makarsku i visoki časnici JRM i JNA: general-potpukovnik Joža Skočilić, general-potpukovnik Nikola Karanović, general-major Janko Bobetko i kontraadmiral Janez Komšič.  potres makarskaVeć oko 11 sati u Makarsku je stigao i član Saveznog izvršnog vijeća (dalje: SIV), Marin Cetinić, koji je potom u pratnji sekretara Savezne narodne skupštine, Maksa Baće, i narodnog poslanika Ante Raosa obišao nastradala područja. Na sastanku s predstavnicima NO-a kotara Makarska odlučeno je da se u Baškoj Vodi, Makarskoj, Tučepima, Zaostrogu, Vrgorcu i Podgori razapne petsto velikih šatora, u koje će se smjestiti oko 3500 stanovnika te dvije poljske kuhinje. Tijekom dana brodom „Vladimir Nazor“ stigla je i prva pomoć u hrani, a kotarski odbor Crvenog križa u Makarskoj stavio je sve svoje zalihe na raspolaganje kotarskom štabu za pomoć, navodi dalje Ivan Hrstić.

U Makarskoj ostalo svega 200 stanovnika!

Jedan detalj otkriva kaos koji je vladao Makarskom u to vrijeme. Naime, prekrcani putnički brod „Njegoš“ je toga dana isplovio sa dva sata zakašnjenja, a u jednom trenutku se toliko nagnuo da su očevici s obale mislili da će se prevrnuti! U potresu 11.siječnja 1962. najviše su stradala nasleja podno Biokova,a  stanovnici su u panici bježali prema Podgori odakle su neki evakuirani u Makarsku, a neki su svoj spas potražili na Hvaru.  p7Evakuirano stanovništvo smješteno je u sabirnim centrima koji su podignuti u gradskoj četvrti Gorinka, gdje se nalazilo i odmaralište poduzeća „Krivaja“, u lječilištu „Dječje selo“ pokraj Promajne, u Baškoj Vodi, Zaostrogu, Igrani-ma, Vrgorcu, Tučepima i Podgori. U montažne zgrade Ferijalnog saveza iz Celja smješteno je trideset šest obitelji iz Puharića, a u kamp beogradskog Ferijalnog saveza dvjestotinjak osoba. Oba kampa nalazila su se na zapadnom izlazu iz Makarske. U isto vrijeme brodovi JRM usidreni su između Baške Vode i Ploča kako bi evakuirali sabirne centre u slučaju potrebe, navodi u svom radu Ivan Hrstić.  Nevjerojatan podatak je da je u cijeloj Makarskoj ostalo samo dvije stotine stanovnika!

13.921 stanovnika ostala bez krova nad glavom!

14.siječnja 1962. iz Splita izvještavaju kotarski štab da ne šalju više izbjeglice iz Makarske jer su njihovi kapaciteti od 6 tisuća ljudi popunjeni. Te godine, kraj nastave je 214 makarskih učenika dočekalo u Pionirskom gradu u Zagrebu jer su njihove škole bile poprilično oštećene. – Potres je na području makarskog kotara nepopravljivo oštetio 2819 stambenih objekata, a teže i lakše još 9023 stambena objekta. Ove štete ujedno su značile da su 3433 domaćinstva, odnosno 13.291 stanovnika ili 13,4% ukupnog stanovništva makarskog kotara ostali bez krova nad glavom. Od tog se broja stanovnika početkom veljače u prihvatnim centrima izvan kotara još uvijek nalazilo 1100 osoba, u organiziranom smještaju u hotelima i odmarali-štima na području kotara oko 1100, u barakama i šatorima 780 te u stajama i gospodarskim zgradama 4100. Ostali, njih oko 6500, našlo je smještaj u manje oštećenom stambenom prostoru kod rodbine i prijatelja, navodi Ivan Hrstić.p009
Potresi u Makarskoj i okolnim mjestima ganuli su stanovništvo tadašnje Jugoslavije koji su nesebično slali pomoć u hrani, lijekovima i novcu. Reagirale su i brojne svjetske države, pa je Josip Broz Tito primio izraze sućuti i poštovanja od mnogih poznatih državnika: predsjednik ministarskog vijeća SSSR-a Nikita Hruščov, predsjednik indijske vlade, Džavaharlal Nehru, predsjed-nik Republike Kube, Osvaldo DorticÓs, predsjednik ku-banske vlade, Fidel Castro, predsjednik Republike Gane, Kwame Nkrumah, afganistanski kral, Mohamad Zahir, a novčanu pomoć od tri milijuna lira poslao je i tadašnji papa Ivan XXIII!

Nakon serije potresa, stanovnici okolnih sela trajno naseljavaju Makarsku

– Potresi u siječnju 1962., uz izravne štete, imali su i brojne dugoročne posljedice, koje su najvećim dijelom proizašle iz činjenice da je veći dio stanovništva podbiokovskih zaselaka odlučio napustiti domove i preseliti se u mjesta na obali, dok je dio stanovnika bio na to i prisiljen odlukom o neobnavljanju nekih ugroženih područja. p5O snazi procesa preseljenja može se zaključiti na temelju statističkih podataka, po kojima je Makarska 1961. imala 3634 stanovnika, a 1971. 6700. Prema tome, u ovom međupopisnom razdoblju zabilježen je rast stanovništva za približno 85%, dok je u ranijem, dvije godine kraćem međupopisnom razdoblju (1953.- 1961.), rast, iako već visok, bio dvostruko niži i iznosio je približno 42%. Stanovništvo se pretežno selilo u Makarsku i naselja uz more. Većina pod-biokovskih i zabiokovskih naselja već je u razdoblju od 1953. do 1961. zabilježila pad broja stanovnika, no vrhunac iseljavanja dogodio se nakon potresa, navodi Hrstić.

4 KOMENTARI

  1. Bila je nedjelja i bio sam na kampanelu crkve u Kominu, završavala je misa kada je dobro zatreslo.
    Poslije podne bilo je prohladno i nas trojica smo šetali kad smo primijetili formiranje pijavice iz pravca Opuzena. Išla je prema nama i mi smo se zagrlili da nas ne odnese. Pijavica je prošla pored nas i sve trupe na potezu od doma do rive poslagala kao sardine u konzervi, samo jedna se nije uklopila i završila je na cesti. U četvrtak je ponovo zatreslo i svi smo izletjeli iz kuća. Bilo je rano jutro i vrlo hladno. Iz bojazni od novih potresa noć smo proveli u stajama (torovima) preko rijeke. Brzo je došla naredba za evakuaciju i ja sam završio u Krapinskim Toplicama. Nikada neću zaboraviti kako je naš izbjeglički vlak dočekao grad Sisak. U Krapinskim Toplicama preko puta hotela bili su bazeni (otvoreni) i mi smo se usred zime kupali. Bilo nam je lijepo i brzo smo zaboravili na potres. Velika hvala mojim dragim Zagorcima.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here