Hrvace su kao od Boga date, nadaleko, svitu su poznate!

Raj na zemlji. Župa Svih Svetih Hrvace u kojoj stoluje župnik Fra Neven Pavlinušić, poznata je po tome što se među tisućama poginulih za Hrvatsku u ratovima dvadesetog stoljeća, dali su svoje živote vojnici i civili poginuli Hrvatačani- njih 203.

Svi su se oni na svoj način borili za Hrvatsku. Njima je posvećena i knjiga Hrvace Župa Svih Svetih, koje je autor Fra Mirko Buljac. Hrvace su kao od Boga date, nadaleko, svitu su poznate. Čast selima Cetinske krajine, al ‘Hrvace, to je lipo ime. Bože mili, na daru ti hvala, što priroda Hrvacima dala. Lipo ime selo dobilo je, baš Hrvace i zaslužilo je! Po nazivu to se odmah znade, kakvo dobro to selo imade, opjevao je Janko Vukman. Nigdje ni sunce tako ne grije, niti mjeseca obasja sjaj, nigdje prirodne ljepote nije, kao što je rodni mi kraj, opjevao je Hrvačanin Stjepan Radan. U podnožju šumovitih brežuljaka, na rubu plodnoga Hrvatačkoga polja, uz cestu Sinj-Knin u modernoj Hrvatskoj grupica nezamjenjivih političara, sumnjivog morala, osmislila je pakleni plan. Već 2007. godine donošenjem Prostornih planova osmislili su investiciju od jedne milijarde eura. Nakon tajnih planiranja oko elektrane na Peruči, preko medija sustavno planirano javnosti su puštane određene informacije,  naravno uz pozitivne efekte za puk Cetinske krajine. Tako Slobodna Dalmacija kontinuirano od 2007. godine vodi brigu o informiranju javnosti, primjerice tekst iz 2012. godine pod naslovom „Sustav elektrana na Peruči…“,  „Do kraja 2015. godine na Peruči će biti izgrađena termoelektrana na plin instalirane snage 425 megavata, a dogradit će se i njoj kompatibilna reverzibilna hidroelektrana snage 555 megavata pri proizvodnji električne energije, odnosno 540 megavata u režimu rada crpke, čime će slijev rijeke Cetine postati nenadmašan energetski div u hrvatskim razmjerima. Na Cetini bi bila tvornica struje s instaliranom snagom od 1840 megavata, šest puta većom od hrvatskog dijela Krškog“… Ovo je navedeno u “Investicijskom programu za izgradnju kombikogeneracijskog plinskog bloka 425 megavata Peruča”, koji je u suradnji s Općinom Hrvace izradila zagrebačka tvrtka MCC. Premda o ovom projektu, procijenjene vrijednosti ulaganja od oko 380 milijuna eura, za sada znaju samo u užim stručnim krugovima, iz kojih ga atribuiraju jednim od najznačajnijih elektroenergetskih potencijala u državi, za njegovo financiranje interes su već pokazali investitori iz Turske, Izraela i Katara. “Slobodna” je ekskluzivno dobila na uvid što je sve do sada napravljeno u pripremi realizacije projekta. Prva je pretpostavka bila njegovo uvrštavanje u izmjene Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije, s definiranom lokacijom za plinsku termoelektranu i reverzibilnu hidroelektranu, trase dalekovoda i trasu plinovoda. Pakleni plan priveden je kraju, zemljište na kojem se trebala graditi Termoelektrana slučajno je postalo vlasništvo – koncesija brata od načelnika Hrvaca, Dinka Bošnjaka? Koncesiju je dodjelila Splitsko-dalmatinska županija, vjerovati je da je i to slučajno?!  Javna rasprava o studijama utjecaja na okoliš za gradnju dvaju energetskih objekata na području općine Hrvace te dalekovoda Hrvace – Konjsko s rasklopnim postrojenjem i spojnog plinovoda Dugopolje – Peruča na području pet općina na potezu od Hrvaca do Dugopolja trebala je jučer biti završena, piše Jutarnji list 30.12.2016. godine. Tako puk Cetinske krajine saznaje da se grade dvije termoelektrane u vrijednosti od jedne milijarde eura. Rok do kojega se mogu uputiti pisane primjedbe na ove četiri studije utjecaja na okoliš, na koje će Elektroprojekt pripremiti odgovore i uputiti ih posebnim stručnim povjerenstvima, istječe zadnjim danom ove godine. Naručeni tekstovi od investitora preko medija navode: “Gradnja ovih objekata izazvala je veliko zanimanje stanovnika Hrvaca, koji su sudjelovali u javnoj raspravi. Dok se kod studije utjecaja na okoliš pri gradnji reverzibilne hidroelektrane Vrdovo ne očekuju značajnije primjedbe jer je građane na raspravi zanimala uglavnom cijena otkupa zemljišta, gradnja kombinirane kogeneracijske plinske elektrane Peruča izazvala je protivljenje dijela stanovništva“. Stanje na terenu je stvarno drugačije. Podatak  da je javna rasprava od puka Hrvaca u prostorijama Općine Hrvaca prekinuta , nigdje se u mediju ne spominje. Spinovi korumpiranih političara HDZ-a i SDP-a, koji na terenu godinama pripremaju investiciju na čelu s načelnikom Bošnjakom koji se istovremeno bori za sedmi mandat, kako bi realizirao investiciju za turske investiture na Peruči, ovih dana su fazi realizacije. Kupovanje vremena osmislili su potpisivanjem peticije, od istih ljudi koji su zaduženi za realizaciju investicije, na čelu s Bošnjakom i Jankovićem. Upriličili su igrokaz za javnost  s dožupanom Šošićem  tvrdeći  da “Općinsko vijeće Hrvaca, koje je i najmjerodavnije za tu temu, donijelo je 19. prosinca ove godine odluku da se lokacija briše iz prostornog plana općine Hrvaca. Mi ćemo tu odluku primiti na znanje i staviti je na razmatranje vijećnicima splitsko-dalmatinske Županijske skupštine koji će odlučiti što će se dalje raditi”….??? Za puk Cetinske krajine ostaje puno nejasnoća oko investicije koja je isplanirana u detalje u županijskim uredima počev od 2007. godine koja prelazi iznos jedne milijarde eura iz Katra i Turske. Igrokaz Ževrnje, Šošića, Jankovića, Milanovića, Kotromanovića i dr., sličan je igrokazu komunističke partije koja je potopila polje i izgradila hidroelektranu Peruča. U zapadnoj Europi  više nitko ne gradi plinske termoelektrane , one koje su izgrađene zatvaraju se i konzerviraju ističe poduzetnik Željko Domazet, koji je okupio puk Hrvaca i ukazao na nemoral načelnika Bošnjaka i njegove družine, prilikom prezentacije velebnog projekta u općinskim prostorijama. Kome prodati ovoliko toplinske energije na Peruči?  Potrošnja  500 milijuna prostornih metara  plina na godinu??? Pri izgaranju 500 milijuna (m3/godišnje) zemnog plina u atmosferu, samo u jednoj sekundi ispušta  cca. 800 do 1000 (kg/sek)= jednu tonu u sekundi dima, a to je  u minuti 60 tona, u jednom satu do  3.600 tona, na dan 86.400 tona, a uz godišnji najavljeni rad  od 8.400 sati , godišnje bi iz fumara bilo izbačeno  cca. 30 milijuna tona dima! U tom dimu  biti će cca. 1,5 milijun tona ugljičnog dioksida CO2 i ugljičnog monoksida CO, otrovnih dušikovih spojeva NOx…a uz to zemni plin sadrži i sumpor, olovne spojeve i ostale teške metale…tako bi kroz dva fumara visine 70 metara , u atmosferu isporučeno tone  sumpora i spojeva sumpora SO2 i H2S…padale bi kisele kiše po puku Cetinske krajine, Livanjskoga polja i ostalih susjednih krajolika. Sve navedeno  župana , načelnika i nihove suradnicike ne brine, jer bi oni u međuvremenu preselili s svojim obiteljima u ljepše, toplije krajeve. Za zdravlje svojih sugrađana ne brinu , a  dragi Bog zna što bi bilo? Željko Domazet sa svojim suradnicima najavio je kandidaturu za načelnika općine Hrvaca, ističući da će učiniti sve da svi ljudi u općini Hrvace, Cetinskoj krajini, bolje žive, da će čuvati prirodu koju im je Bog darovao. On sa suradnicima zagovara mala  obiteljska poduzetništva , micanjem korumpiranih političara s vlasti, koji svojim kontinuitetom potapaju i uništavaju , raseljavaju cetinski puk. Kandidaturu Željka Domazeta podržali su mnogi mještani Hrvaca, uz božji blagoslov župnika župe Svih Svetih – Fra Nevena Pavlinušića.

3 KOMENTARI

  1. Poštovani gospodine Željko Domazet, kandidatu za načelnika Općine Hrvace,

    Kao uvjereni demokrat, radujem se vašoj kandidaturi za načelnika općine Hrvace i pozdravljam Vašu odluku da se kandidirate.

    Izražavam posebno zadovoljstvo Vašem protivljenju gradnje KKPE Peruća i na tome Vam najtoplije zahvaljujem.

    Moram Vas ipak, usprkos svim simpatijama upozoriti, kako Vas vaše mješanje mene sa investitorima projekta i gospodinom načelnikom Dinkom Bošnjakom može stajati tužbe za klevetu.
    – I novčane odštete.

    Sa kojom kanim obnoviti moj dnevni boravak.

    U nadi da ćete ovo upozorenje dobronamjerno primiti, podržavam vašu kandidaturu, dati ću Vam i potpis, te želim svako dobro u Novoj 2017 godini.
    Dobro zdravlje prije svega.

    Srdačno Vaš,

    Ante Janković

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here