Može li reforma obrazovanja spriječiti nered i nerad na visokoškolskim ustanovama?

grabicU Republici Hrvatskoj razne su mogućnosti studiranja dostupne i moguće. Naravno uz uvijek najpopularnije ekonomske i pravne smjerove.

Mnogo studenata (akademskih građana) diplomira na određenim smjerovima na mnogim veleučilištima, sveučilištima, visokim školam… Tada se pojavljuje pitanje: gdje i kako dalje? Jer mnogima koji završe jedan od fakulteta budućnost je nejasna i nepredvidljiva. S diplomama velikih  fakulteta u možda i nije problem naći posao u struci, no problem predstavljaju  veleučilišta i visoke škole. Razlog tomu je što takve obrazovne ustanove „proizvode“ mnogo visokoobrazovanih osoba. Npr. upravni, ekonomski, prometni smjerovi diljem države nemaju dovoljno poslova u samim strukama, zbog toga što ih previše kompetentnih, a aktivno radnih premalo ide u radne mirovine ili jednostavno nema posla. Ipak takvim ustanovama je u interesu imati što više studenata koji što duže studiraju zbog novaca od školarina. Sve češće je slučaj da visokoobrazovane osobe ne rade u svojim strukama, za što su kompetentni. Magistri pa čak i doktori rade sezonske poslove poput konobara ili nešto slično, jer jednostavno nema druge mogućnosti, što zasigurno ogorčava i razočarava. Dodajmo ovome i zapošljavanja preko veze, gdje često rade  manje kompetentni, a zauzimaju i „kradu“ radna mjesta boljima. Oni ogorčeniji ili pametniji da shvate situaciju u državi odlaze van ranice u potrazi za boljom i prosperitetnijm životom. Jer su rijetki kojima se posreći pa nađu malo ozbiljniji posao kod privatnika. No da se vratim na apsurdne situacije i radnje na „manjim fakultetima“. Poput primjera kada se izgubi pravo potpisa za određen predmet na kraju semestra, a logičan slijed je toga da se izgubi pravo pristupa na završni ispit. No profesor vam nudi mogućnost da platite cca. 150 kuna (bez računa), i dobivate potpis bez ikakvog problema. Ili onda kada ste prisiljeni kupiti knjigu za učenje od profesora koji je i sam autor knjige, također bez računa. Uz to, on vas ocjenjuje na račun prvog dojma, izgleda ili jednostavno njegove trenutno volje. Kao i profesori koji predaju na većim fakultetima, pa gostuju i predaju na manjim te dolaze bezvoljni predavati na predavanja koja često niti ne održavaju. Uza sve to imate studentske referade koje su spore, neizanteresirane i neučinkovite. Kao i njihovi službenici koji često niti ne otvore referade pojedinim danima. Nadu u bolje sutra budi javno poznata reforma školstava (kurikulum) što je neizbježan i prijeko potreban za Hrvatsku, jer ipak mi volimo za sebe reći da smo društvo znanja. Ali ne bi se trebalo usredotočiti samo na tome kako i što učiti i odgajati učenike. Nego uvesti i provesti reformu visokog školstva u smislu određivanja kriterija primanja na pojedinim fakultetskim smjerovima, koji će se uskladiti potrebama ponude i potražnje radnog tržišta i struke. Jer mali fakulteti su samo jedan mali kotačić problema nezaposlenosti, a koji u krajnjoj slici pridonosi današnjem  ekonomskom stanju u Hrvatskoj i iseljavanju mlade inteligencije.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here