Marko Pribisalić: Izgradnjom kompostane u Makarskoj, uštedjeli bi milijune i otvorili nova radna mjesta!

Namjera makarskih gradskih vlasti da otpad do 2018. godine odvoze u Biograd nije naišla na razumijevanje samih gradskih vijećnika u tom gradu.

Iako je Grad Makarska bio spreman izdvojiti cca. 14 milijuna kuna za odvoz makarskog smeća, biogradski vijećnici su takav prijedlog jednoglasno odbili. Dakle, problem zbrinjavanja otpada nije riješen i pitanje je kad će. Marko Pribisalić,  potpredsjednik za Dalmatinsku regiju i voditelj podforuma za demografiju na nacionalnom nivou ORaH-a ima konstruktivan prijedlog kako makar djelomično riješiti problem otpada u Makarskoj.

– Jučer je na sjednici Gradskog vijeća u Biogradu JEDNOGLASNO ODBIJEN PRIJEDLOG PRIHVATA MAKARSKOG SMEĆA. Naime, predviđen je prihvat 7.500 do 8.000 tona smeća iz Makarske, a cijena zbrinjavanja je 300 kuna po toni te dodatnih 150 kuna komunalnom odlagalištu. Dakle ukupno 450 kuna po toni što iznosi između 3,37 i 3,6 mil. kn godišnje.  Prijedlog odluke je da se makarsko smeće zbrinjava do 2018. god. ( 4 godine ) čime se ranije spomenuti iznos penje na 13,48 – 14,4 mil., pojašnjava Pribisalić.

– Da je prijedlog i prihvaćen postavlja se pitanje što nakon te četiri godine ? Jasno je kako grad Makarska ne radi ništa po pitanju zbrinjavanja svojeg otpada već ga prebacuje kao „vrući krumpir“ kojeg nitko ne želi.  Istina je kako grad Makarska ne može sam riješiti cjelokupan problem ali određenim mjerama može drastično ublažiti isti. Potrebno je prvenstveno da se promijeni način sakupljanja otpada. Od ukupne količine otpada 20 posto čini papir, 40 posto biorazgradivi otpad, 7 posto staklo itd. Kada bi se grad Makarska pobrinuo za adekvatno zbrinjavanje ovih par vodećih frakcija otpada problem kojega grad Makarska danas ima bio bi mnogo manji tvrdi Pribisalić i dodaje: Predlažemo da grad Makarska po uzoru na druge gradove izgradi vlastitu kompostanu koja bi svoju uslugu mogla ponuditi građanima cijele Makarske rivijere. Od ukupnog otpada 40 posto je biorazgradivi otpad što iznosi između 3000-3200 tona godišnje (u daljnjem tekstu koristit ćemo 3000 tona radi lakšeg računanja) što bi u četiri godine iznosilo 12000 tona te bi isto koštalo 5,4 mil kuna ukoliko bi isto odlagali u Biogradu ( u izračun nije uključen još dodatni trošak prijevoza istog do Biograda), kazao nam je Pribisalić.

– Trošak izgradnje kompostane koja bi zadovoljila naše potrebe iznosi cca 3 mil kn te trošak kanta i kontejnera cca 800 tis kn. Ista investicija ukupno iznosi 3,8 mil kuna što je manje od troška odlaganja istog u Biogradu, a problem smo riješili dugoročno. Bitno je napomenuti kako Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancira izgradnju kompostana s 80 posto a kupnju kanta i kontejnera s 40 posto bespovratnih sredstava. Time se ova investicija smanjuje sa 3,8 mil. kn na cca 1,1 mil. kn. Također je bitno napomenuti kako bi izgradnja kompostane i sličnih projekata otvorila nova radna mjesta što je još jedan od ključnih razloga za realizaciju istih. Daljnji argumenti o isplativosti istih nisu potrebni, kazao je Pribisalić.

– Slijedom navedenog pozivamo grad Makarsku da se ozbiljno uhvate u koštac s problemom te da krenu u realizaciju projekata od kojih će građani Makarske rivijere imati dugoročne koristi. Ovo je samo početak rješavanja problema s kojim se grad Makarska suočava te iz tog razloga ORaH poziva grad Makarsku da zajedno sa neovisnim stručnjacima i građanima sjednu za okrugli stol te organiziraju javne tribine kako bi definirali strategiju rješavanja navedenog problema, educirali javnost o efikasnijim načinima sakupljanja otpada,  te raspravili o svim pitanjima koja će se pojavljivati u budućnosti (npr. što sa proizvedenim kompostom, na koji način adekvatno zbrinuti druge frakcije otpada i sl.), zaključio je Marko Pribisalić.

 

 

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here