Milanu Bandiću opet je određen pritvor. Bandić je nešto prije 14 sati došao na zagrebački Županijski sud gdje je sudac istrage odlučivao o novom zahtjevu Uskoka da se Bandiću oduzme jamčevina te da ga se vrati u istražni zatvor u Remetincu zbog sumnje da je svjedoke poticao na davanje lažnog iskaza, ali i da je krivotvorio službene isprave te sprječavao dokazivanje.

Bandić je u zgradu suda na Zrinjevcu došao u pratnji svojih odvjetnika Krešimira Krsnika i Marijana Hanžekovića te nije želio davati izjave okupljenim novinarima. “Hvala lijepa nemam komentara”, kratko je kazao Bandić ne odgovorivši na pitanje je li utjecao na svjedoka u aferi Agram. Oko 15.30 sati doznala se odluka: Bandić ode u prtivor! Kako je pisala Hina, ako sudac istrage Zdenko Posavec prihvati Uskokov prijedlog Bandić bi odmah nakon ročišta trebao biti prevezen u Remetinec, jer njegova moguća žalba o kojoj bi trebalo odlučiti izvanraspravno vijeće ne odgađa izvršenje odluke. Podsjetimo, Uskok je jutros priopćio kako je  na temelju kaznene prijave PNUSKOK-a, donio rješenje o provođenju i proširenju istrage protiv hrvatskog državljanina M. B. (1955.), gradonačelnika Grada Zagreba, zbog osnovane sumnje na počinjenje kaznenih djela poticanja na davanje lažnog iskaza, krivotvorenja službene ili poslovne isprave te sprječavanja dokazivanja. Milan Bandić nakon toga posjetio je svog odvjetnika Hanžekovića, a fotoreporteri su ga snimili ispred zgrade u društvu Pavle Kalinića i Ivice Lovrića. Odluka o pritvoru trebala bi biti donesena danas poslijepodne.

Priopćenje USKOK-a prenosimo u cijelosti:

“Osnovano se sumnja da je okrivljenik, od prosinca 2014. do veljače 2015. godine, od svjedoka ispitanog u USKOK-u u kaznenom predmetu u kojem se protiv njega i više drugih okrivljenika vodi istraga, u dva navrata zatražio da promijeni iskaz, kao i da u vezi toga potpiše dokumente za koje je znao da nisu istiniti. Ujedno se osnovano sumnja da je okrivljenik tijekom prosinca 2014. i siječnja 2015. godine, kao utemeljitelj i predsjednik Zagrebačke zaklade za pomoć osobama oboljelim od cerebrovaskularnih bolesti, sačinio i vlastoručno potpisao antidatirani dokument, u kojem je neistinito naveo da se sve slike i skulpture koje su donirane spomenutoj Zakladi pohranjuju i skladište na adresama na kojima su i pronađene tijekom pretraga, iako je znao da navedene umjetnine nisu donirane spomenutoj Zakladi te da Zaklada nije vlasnik istih, već da su njegova imovina. Takav krivotvoreni dokument je, u cilju da u žalbenom postupku pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske neistinito prikaže da predmetne umjetnine nisu njegovo vlasništvo, te time značajno oteža postupak dokazivanja i osiguranja oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom, putem odvjetnika dostavio sudu. S obzirom na navedeno, a imajući u vidu da je okrivljenik postupio protivno uvjetima rješenja o jamstvu i danom obećanju da neće ometati kazneni postupak utjecajem na svjedoke i da neće ponoviti kazneno djelo, USKOK je Županijskom sudu u Zagrebu predložio određivanje istražnog zatvora protiv okrivljenika i naplatu jamstva u iznosu od 15 milijuna kuna u korist državnog proračuna Republike Hrvatske.”

Hoće li Hanžeković ostati bez 15 milijuna kuna?

Marijan Hanžeković, kojega smatraju jednim od najmoćnijih hrvatskih odvjetnika, u studenom prošle godine otišao je u banku i digao kredit od 15 milijuna kuna te ih položio kao jamčevinu kojom je Milana Bandića izvukao iz pritvora. Malo koji odvjetnik tako bi nešto uopće mogao (a kamoli htio) napraviti za svog klijenta. No, predmetna svota, astronomska za većinu hrvatskih građana, Hanžekoviću očito nije zadavala pretjerane glavobolje. Prema podacima Poslovne Hrvatske, Hanžeković upravlja svotom od 6,1 milijuna eura. Njegovo odvjetničko društvo Hanžeković i partneri ima 104 zaposlena, a prošle godine uprihodovalo je 46,7 milijuna kuna, uz neto dobit od 6,5 milijuna kuna. Niti jedan odvjetnički ured u Hrvatskoj po prihodima se ne može mjeriti s Hanžekovićevim. Jedan od glavnih razloga poslovnog uspjeha Hanžekovićevog ureda su ovrhe. Posao naplate dugovanja Hanžekovićev ured odrađuje za gigante poput HT-a, HRT-a, ali i Zagrebačkog holdinga. Koliko je unosan posao s ovrhama, dovoljno govori podatak da za dug u iznosu od tisuću kuna uglavnom plaća dodatnih 900-tinjak kuna za ovršne troškove. S obzirom da je upravo Bandić jedan od ljudi koji su Hanžekoviću omogućili unosne poslove s Holdingom, odnosno gradskim firmama poput Čistoće, ne može se pobjeći od pitanja uzvraća li Hanžeković uplatom jamčevine Bandiću uslugu.

Ukupna šteta 20 milijuna kuna

Bandića se u aferi Agram sumnjiči da je oštetio grad kojim je upravljao 12 godina, ali i da je neplaćanjem poreza na donacije primljene u predsjedničkoj kampanji za izbore 2010. zakinuo i Državni proračun. Ukupnu ‘štetu’ tužiteljstvo procjenjuje na oko 20 milijuna kuna. Protiv Bandića je sredinom veljače podignuta i prva optužnica kojom ga Uskok tereti da je s dvoje suoptuženika pogodovao udruzi “U ime obitelji” kojoj je prilikom prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma “Birajmo zastupnike imenom i prezimenom” navodno priskrbio nezakonitu korist od najmanje 308 tisuća kuna. Iz zatvora u Remetincu Bandić je izašao 19. studenoga nakon što je uplatio jamčevinu od 15 milijuna kuna i pred sucem istrage obećao da neće utjecati na svjedoke i obavljati svoju dužnost tijekom istrage u aferi Agram. Uplata pologa na račun suda omogućila mu je brži izlazak iz zatvora, u kojem je proveo mjesec dana, no nakon toga je njegov odvjetnik Marijan Hanžeković podnio sudu prijedlog da se polog zamijeni založnim pravom na nekretnine, što je sud odbio. Krajem veljače sudac istrage zagrebačkog Županijskog suda odbio je Bandićev zahtjev da mu se ukinu tzv. mjere opreza. On se na tu odluku žalio, a danas je objavljena i pravomoćna odluka izvanraspravnog vijeća.(index.hr)

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime