Milanovićev jezik brži od pameti: „Sreća je da su nastradali Gunja i Rajevo Selo…“

Nećemo obećati što ne možemo ispuniti i ovo nije zamišljeno da se bilo koga prevari. Mi se želimo na ovome pokazati. Sreća u nesreći da su nastradali Gunja, Rajevo Selo i okolna mjesta. Ma, nije sreća, ali recimo sreća u nesreći.

Da je bilo više teško bismo našli…,“ rekao je predsjednik Vlade Republike Hrvatske Zoran Milanović jednoj mještanki Gunje u koju se vratio nakon osam dana kako bi „osobno nadzirao početak radova na sanaciji i obnovi kuća.“  Uklanjanjem, u poplavi srušenih, kuća u Gunji je u utorak naime započela prva faza radova na sanaciji i obnovi poplavom poharanih sela Cvelferije koje će financirati država, što je u Gunju i Rajevo Selo dovelo i premijera Zorana Milanovića te ministricu graditeljstva Anku Mrak-Taritaš. Unatoč početku radova, opet su se suočili s nezadovoljstvom mještana poplavljenih sela, kako dinamikom radova tako i stizanjem pomoći koja im je obećana, a koju još nisu dobili.  – Uvijek je to tako, ali ide kako treba ići. Ne da nismo zaboravili ovaj kraj, već na tome intenzivno radilo. Što je moguće, moguće je. Ovo se ne može osušiti za tjedan dana. Do zime će sve što treba biti sagrađeno, na proljeće potpuno završeno. Vidim da se radi. Sreća je da nije bilo gore od ovoga. Razumijem da su ljudi nestrpljivi. Bio bih i ja. Dinamika? Nemamo iskustva, jer hvala Bogu nemamo ovakve poplave tako često, ali ja sam zadovoljan. Ljudi će dobiti sve što smo obećali, a što se tiče Crvenog križa treba pitati njih. Možda je država i to trebala preuzeti, ali imali smo povjerenja u njih – rekao je Milanović, koji je ponovno obišao i nekoliko poplavljenih i srušenih kuća. Tako je bio i kod kuće Gunjanca Marka Ružića, čija je kuća od čerpića potpuno srušena. Premijer mu je rekao da će nakon obnovu imati „bolju kuću nego što je imao ranije.“ U svoj dom potom ih je pozvala udovica Ana Vareševac, povratnica iz Švicarske. Sipala je žuč, govorila kako je sama unajmila dva isušivača od privatne tvrtke, na što joj je ministrica Mrak-Taritaš kazala da to ne radi, jer netko očito koristi njezinu nevolju. Objasnila joj je da nema smisla isušivati dok se ne obije žbuka sa zidova koji su bili pod vodom. Vareševac je prozvala i Općinu Gunja, da od njih nema ništa, što je razljutilo načelnika Hrvoja Lucića, a onda je neprimjereno za susjedovu srušenu kuću kazala „ali ono je bio kokošinjac.“ Premijer se suočio i s pitanjem o računima za struju za prošli mjesec, koju je HEP ispostavio Gunjancima. Kazao je kako nije „upoznat s tim detaljem, ali slažem se da nema smisla plaćati to. Ne vjerujem da su išta trošili, ali nema smisla da plaćaju i paušal. To treba pitati HEP.“ U razgovoru s jednim mještanima Rajevog Sela, Milanović je rekao i kako za rušenje nasipa vjerojatno nitko neće odgovarati. Ministrica Mrak-Taritaš pojasnila da je prvo počelo uklanjanje srušenih kuća, među kojima i onih u kojima nitko nije živio, „jer su one opasnost za zdravlje.“ Od 666 kuća opasnih za boravak, oko 150 bit će srušeno, a od tog broja obnovit će se 100-tinjak kuća. Preostalih 50-tak neće, jer u njima nitko nije ni živio. Idejna rješenja za tipske kuće već su napravljena i država će za njih izdati rješenja, ali i uporabne dozvole, po završetku izgradnje. – Do kraja građevinske sezone kuće bi trebale biti izgrađene bez fasada, a fasade na proljeće. Rok je godinu dana za sve. Mi smo država i sve mora ići preko javne nabave. Imamo zakone i propise koje moramo poštivati i svaku potrošenu kunu opravdati pred Saborom, jer je to novac svih građana Hrvatske. Sve do sada je učinjeno volonterski, a prva sredstva trošimo za rušenje iz sredstava koja inače trošimo za rušenje. S 21. srpnjem počinje obnova. Za ova rušenja smo javnu nabavu napravili za tri dana, a inače to traje po 3-4 mjeseca. Do kraja tjedna bit će napravljani javni natječaji i svaka tvrtka će dobiti 50-100 kuća za obnovu. Natječaji su složeni tako da cijeli posao ne može dobiti samo jedna tvrtka. Tu ima posla za 10-15 tvrtki i bit će posla za sve koji se jave. Što se tiče lokalnih tvrtki, koje nemaju licence preporučili smo im da se udruže u konzorcij i jave na natječaj. Želja nam je i da ljudi koji imaju manje štete uzmu novac i sami obnavljaju, jer znam da su vrijedni i znaju raditi – kazala je Mrak-Taritaš. (Slobodna Dalmacija)