Nastavno na današnje napise u tjedniku Nacional, a koje je prenio veliki broj medija, Ministarstvo poljoprivrede ima obavezu i dužnost pojasniti i demantirati navode u objavljenom tekstu

U prvom redu, u tekstu se navodi kako je „Anita Validžić u Sektor za EU poslove zaposlena 4. ožujka 2019., a već je 1. travnja 2019., mjesec dana kasnije, zapravo povučena u kabinet ministrice poljoprivrede i to na radno mjesto savjetnice.“ Anita Validžić toga je datuma imenovana u Kabinet Ministarstva poljoprivrede, no Marija Vučković imenovana je ministricom u rekonstrukciji Vlade tek u srpnju 2019. godine. 

Nadalje, savjet Predsjednika Vlade RH za mjere u poljoprivredi, a u koji je na prijedlog ministrice Vučković imenovan dekan Agronomskog fakulteta Zoran Grgić, kako se navodi u tekstu, ne postoji.

Također, u tekstu se navodi kako je oformljena mreža ljudi kako bi se promijenila Uredba o zakupu šumskog zemljišta na način da se poticaji umjesto za tri krave po hektaru krških pašnjaka mogu ostvariti za jednu kravu po hektaru, a kako bi se pogodovalo određenoj grupi poljoprivrednika. U nijednoj verziji Uredbe o zakupu šumskog zemljišta se nije mijenjao odnos uvjetnih grla i broja hektara, za što postoje dokazi poput komunikacije među članovima Povjere­­nstva, slanja nacrta na mišljenje tijelima državne uprave prije i poslije postupka e-savjetovanja, čak i Gospodarskom – socijalnom vijeću nakon provedenog e-savjetovanja. Sve ostalo, uključujući i pitanje nečijih namjera, stvar je istražnog procesa.

Zaključno, u spomenutom i prenesenim tekstovima se u sklopu iste konstrukcije, a čije dijelove možemo demantirati i o kojima imamo saznanja, u nekoliko navrata provlači teza o nesvjesnosti ministrice o mreži koja se plete oko nje i radnjama koje joj se poduzimaju iza leđa, a što, kako se navodi u tekstu, ukazuje na manjak kompetencije. Sukladno tome, imamo dužnost istaknuti samo neka od važnih postignuća Ministarstva poljoprivrede u proteklih godini dana, a koju su u najvećoj mjeri obilježile izvanredne okolnosti izazvane širenjem bolesti COVID-19:  

·         donesen je nacrt razvojnih strategija poljoprivrede i akvakulture u suradnji sa Svjetskom bankom te je predstavljen javnosti;

·         pri preuzimanju jednogodišnjeg mandata, isplate iz Programa ruralnog razvoja bile su oko 37%, a u ovom trenutku isplate su na gotovo 60% – ugovoreno je više od 80% ukupno raspoloživih sredstava iz Programa ruralnog razvoja, što ga čini najuspješnijim programom koji se financira iz EU fondova;

·         iz Programa ruralnog razvoja je do sada za korisnike pogođene pandemijom COVID-19 namijenjeno 260 milijuna kuna, i to putem novih zajmova i kredita za obrtna sredstva, a dodatno je oformljena kreditna linija i za drvopreradjivacku industriju putem ušteda i preraspodjela u Ministarstvu poljoprivrede;

·         ukupna vrijednost dosad donesenih mjera pomoći poljoprivrednicima u pandemiji iznosi gotovo 500 milijuna kuna;

·         u posljednjim trenucima hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije donesena je odluka o izravnoj pomoć poljoprivrednicima i prerađivačima pogođenima pandemijom, u vrijednosti od dodatnih 360 milijuna kuna koji će predstavljati vrlo značajnu potporu malim i srednjim poljoprivrednicima u narednim mjesecima;

·         realiziran je uspješan program potpore za spas ribarstva – na inicijativu Hrvatske i u dogovoru sa zemljama članicama, stupio je na snagu paket EU mjera pomoći za ublažavanje posljedica COVID-19 pandemije u sektoru ribarstva i akvakulture vrijedan 200 milijuna kuna;

·         produžen je moratorij na prodaju hrvatskog zemljišta strancima, radi zaštite interesa hrvatskih poljoprivrednika;

·         usvojena je Prijelazna uredba u svrhu neometanog financiranja poljoprivrednika pod istim uvjetima, čime će se osigurati kontinuitet izravnih potpora i investicija;

·         od 23. srpnja omogućen je uvoz mliječnih proizvoda iz Republike Hrvatske u skladu s „Protokolom Opće carinske uprave Narodne Republike Kine i Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske o higijeni životinja i javnozdravstvenim uvjetima hrvatskih mliječnih proizvoda koji se izvoze u Kinu“, potpisan u travnju prošle godine;

·         Hrvatska je dobila status zemlje slobodne od klasične svinjske kuge nakon 12 godina, kao rezultata rada veterinarske struke i dosljednosti u provođenju mjera iskorjenjivanja, nadziranja i implementacije preventivnih mjera, što ima neizmjeran značaj za svinjogojsku proizvodnju u RH i poljoprivredu u cjelini;

·         započet je proces digitalizacije poljoprivrede u vidu e-poljoprivredne iskaznice koju upravo preuzima prvih 15 tisuća hrvatskih poljoprivrednika i kojom oni ostvaruju niz pogodnosti te štede vrijeme i novac. 

S poštovanjem,

Samostalna služba za informiranje

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here