Danas, 31.07.2019., sa početkom u 9 sati održan je sastanak predstavnika Kriznog stožera sa predstavnicima Vlade FBiH na čelu sa premijerom Fadilom Novalićem, uz ministricu financija Jelku Miličević i resornog ministra energije, rudarstva i industrije Nermina Džindića

Nakon uvoda premijera Novalića o značaju Aluminija Mostar za sveukupno gospodarstvo BiH, riječ su preuzeli prvo generalni direktor Pandža, pa zatim direktor za tehničke poslove i razvoj, Boris Vican. Oni su opisali sve protekle događaje što su se zbili prije, tijekom i nakon gašenja isporuke električne energije Aluminiju d.d. Mostar, u 0:04, 10.07.2019. godine. Zaključeno je kako je uz propisnu pripremu za gašenje pogona Ljevaonica i pogona Anode, dobar korak učinjen pri gašenju Elektrolize, jer nisu dignute anode. Čišćenjem dvije ćelije nakon gašenja proizvodnje je utvrđeno kako je šteta minimalna i kako nije problem čistiti te ćelije. Rečeno je kako je ostalo „zaglavljeno“ oko 1600 tona(9- 10 tona po ćeliji) metala u tim ćelijama, što je po trenutnoj vrijednosti oko 2 880 000 USD. Detaljan opis stanja u ćelijama je dao i predsjednik Skupštine NSZ, Pero Bebek.

Zatim je riječ uzeo ministar Džindić, koji je bio jako kritičan prema Upravi Aluminija d.d. Mostar, zbog odgovora na dopis Vlade FBiH prema Aluminiju, u kojem se tražio pregled poslovanja u zadnjih 6 mjeseci; a u odgovoru je stajalo kako je to u domenu poslovne tajne. Ministar je kritizirao plan ponovnog pokretanja proizvodnje kao vrlo štur i neprofesionalan, te da on treba sadržavati kompletnu ekonomsko-tehničko-tehnološku analizu, koja u slučaju pozitivnih projekcija poslovanja, bi bila odobrena od strane Vlade FBiH. Zatim se za riječ javio zamjenik predsjednika Skupštine NSZ-a, Stipe Bevanda, koji je pitao što je konkretno sa uplatama doprinosa za sve djelatnike Aluminija d.d. Mostar, kako sve kolege čekaju informaciju hoće li uopće raditi i kako će izmirivati kredite, koji su vrijednosti 14,5 milijuna KM. Na to je premijer Novalić rekao kako su prioritet ljudi koji imaju uvjete za mirovinu, kao i oni koji imaju uvjete za prijevremenu mirovinu (do 3 godine do mirovine). Ovi koji imaju uvjete za prijevremenu mirovinu moraju sami odlučiti žele li ići u istu. Bitno je i sačuvati ljude koji imaju znanje i iskustvo, bez kojih Aluminij d.d. Mostar ne može raditi, kao i vidjeti koji ljudi bi uzeli otpremninu, bilo zato što sami žele otići, ili zato što bi bili proglašeni tehnološkim viškom. Što se tiče otpremnina, Aluminij d.d. Mostar ih mora sam osigurati iz poslovanja Društva, bez prodaje core business opreme i sredstava.

Ministrica Jelka Miličević je čak predložila izmirenje dijela otpremnina od članarine NSZ-a. Što se tiče duga prema vjerovnicima, u pogledu najvećeg vjerovnika, EP HZHB, ministar Džindić je rekao kako je najizglednija mogućnost sudska nagodba, gdje bi se reprogramirao dug na vrlo dugi period (20, 50 godina), uz određeni grace period, jer je taj dug de facto nenaplativ. Što se tiče stečaja, premijer Novalić je rekao kako nismo za stečaja, a kako i u slučaju stečaja, nakon formiranja stečajne mase, radnici idu u prvi red naplate potraživanja, po novom zakonu iz 2018. godine. Stečajna masa bi se imala od čega formirati unatoč hipotekama, zbog nekog zakona, gdje drugi vjerovnici osim banaka, mogu u roku od 7 dana osporiti vrijednost hipoteke i ponuditi veću vrijednost otkupa nekretnine kroz neki model prodaje.

Upravi Aluminija d.d. Mostar je dat rok do 06.12.2019., dok traje program konsolidacije i restrukturiranja, nastave sa traženjem strateškog partnera, naprave data room, u kojem bi potencijalni partneri mogli jednostavno pregledati sve informacije o poslovanju Aluminija d.d. Mostar. Također, da nastave sa pravljenjem plana ponovnog pokretanja proizvodnje uz sve potrebne analize, kao i da dostave sve tražene dokumente o poslovanju na zahtjev.

Uz izjave predsjednika Nadzornog odbora Zdenka Klepića i člana Željka Filipovića o stanju o Aluminiju, javio se i član Samir Anić, koji je rekao kako se njemu i njegovom poslovnom partneru ne dozvoljava koncesija na vrtove, vinograd, vinariju i Relax, od čega bi se mogao isplatiti dio za otpremnine.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime