U ponedjeljak 23. studenoga 2015. u 19 sati u dvorcu Vitturi u Kaštel Lukšiću, unatoč lošem vremenu i ustrajnoj kiši okupila se brojna publika na predstavljanju knjige, monografske studije doc. dr. sc. Miljenka Buljca „Libreto Ero s onoga svijeta i književni zavičaj Milana Begovića”.
Renata Dobrić, ravnateljica GKK i voditeljica programa, zaželjela je dobrodošlicu svima, te je pozdravila i predstavila sudionike književne večeri. Nakon što se biranim riječima nazočnima obratio i Zoran Bonacin, dogradonačelnik Grada Kaštela, autor knjige, koji je i sam pjesnik, pročitao je svoju “Poemu o divljim guskama” uz pratnju na gitari Ane Šimundić. Uz glazbenu podlogu naše najuspješnije opere, o znanstvenim prinosima Miljenka Buljca govorili su Mladen Vuković, književnik i publicist, te Mate Šimundić, prof. hrvatskoga jezika i književnosti. Mladen Vuković knjigu je nazvao vrlo vrijednom znanstvenom studijom o Eri s onoga svijeta i Milanu Begoviću, libretu i operi, o književnom tekstu koji je oplemenjen glazbom Jakova Gotovca, postao najpoznatijom hrvatskom operom, koja je dosad prevedena na 13 svjetskih jezika, a izvedena na svim kontinentima. -Kao jednu od najpoznatijih hrvatskih izvoznih marki, možemo je upoznati upravo iščitavajući izvrsnu znanstvenu studiju docenta Miljenka Buljca, koji je proučio sva djela Milana Begovića, ona poznata, ali i dosad nepoznata, tiskana u novijoj ediciji piščevih Sabranih djela. Buljac je pritom – istaknuo je Mladen Vuković – posebnu pažnju posvetio onim Begovićevim djelima koja govore o vrličkim zavičajnim temama, njegovim lirskim i lirsko-epskim pjesmama, pripovijetkama i novelama, romanima i autobiografskoj prozi, jednočinkama i dramama, što i jest vidljivo u vrijednoj knjizi, koju svima preporučujem za čitanje. Prof. Mate Šimundić istaknuo je kako je doc. dr. sc. Miljenko Buljac napisao studiju koja je značajan znanstveni pristup Milanu Begoviću i “Eri s onoga svijeta”, analizirajući i tumačeći libreto i cijeli Begovićev ’vrlički’ opus birajući odgovarajuću književnoteorijsku metodologiju i pristupe od strukturalističkog, semiotičkog, fenomenološkog, od metodologije uporišnih točaka ruskih formalista do nove anglosaksonske kritike. Buljac je, tvrdi Šimundić, otvorio nove poglede na “Eru s onoga svijeta” isticanjem sposobnosti libretista i skladatelja u povezivanju domaćeg i tradicionalnoga, folklornoga, za koje mnogi drže da pripada prošlosti i da je preživjelo s onim svjetskim i globalnim na literarnom i glazbenom planu. -Nevjerojatno je kako i globalisti, koji zanemaruju zavičaj i ognjištarenje prihvaćaju ovu šaljivu operu djelićem svoje popudbine. – rekao je Šimundić. Na kraju predstavljanja autor se zahvalio predstavljačima i svima koji su pridonijeli kaštelanskoj književnoj večeri. -Milan Begović počeo je pisati libreto u svojoj pedeset i petoj godini, kad se nataložilo njegovo književno i spisateljsko iskustvo kojim je zasladio libreto, vrlo zahtjevan tekst, pjesmotvor a istodobno dramski i dramaturški osmišljen, dinamičan, raznolik; emocionalno slojevit, s čitavom skalom emocionalnosti. Begović i Gotovac, i sve što je vezano uz Eru s onoga svijeta, oduševljava me od trenutka kad sam kao dvanaestogodišnji dječak u HNK u Splitu prvi put doživio izvedbu…, istaknuo je dr. sc. Miljenko Buljac, uz tvrdnju kako je Milan Begović još uvijek ’nepročitani’ i nedovoljno prepoznat pisac, unatoč djelima, istinskim artefaktima. Glazbenim i pjevačkim nastupom u kojem su izvele nekoliko hrvatskih narodnih pjesama, također i izvedbama na violini i gitari, književnu večer su obogatile: Marija Guadalupe Šimundić, Ana Šimundić i Tereza Šimundić. Znanstvenu studiju „Libreto Ero s onoga svijeta i književni zavičaj Milana Begovića” recenzirali su sveučilišni profesori: Tihomil Maštrović, Antun Lučić i Dean Slavić. Prema tvrdnji prof. dr. sc. Tihomila Maštrovića, prvog recenzenta, knjiga je od temeljne vrijednosti za nacionalnu kulturu, znanost i umjetnost, tiskana u prigodi 80. godišnjice praizvedbe opere u HNK-a u Zagrebu, 120. obljetnice rođenja skladatelja Jakova Gotovca i 140. obljetnice rođenja Milana Begovića.
