UDRUGA KAČIĆ Inicijativa za zaštitu zgrade FINA-e u Makarskoj arhitekta Petra Vulovića

Udruga za istraživanje, promicanje i zaštitu kulturne baštine Makarskog primorja i Zabiokovlja ”Kačić” na inicijativu predsjednice udruženja, povjesničarke umjetnosti Antonie Vodanović, pokrenula je inicijativu za preventivnu zaštitu modernističke zgrade FINA-e u Makarskoj sagrađene 1962. godine

Inicijativu su podržale arhitektice iz Udruge Kačić, Petra Radić i Petra Visković te arhitektica Marija Medoš iz Zavoda za graditeljsko naslijeđe pri Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

U nastavku možete pročitati službeni Zahtjev za preventivnu zaštitu zgrade FINA-e arhitekta Petra Vulovića, koji je upućen na adresu Konzervatorskog odjela u Splitu, a koji sadrži opis zgrade i obrazloženje o arhitektonsko-urbanističkoj vrijednosti objekta.

PREDMET: Zahtjev za preventivnu zaštitu zgrade FINA-e u Makarskoj

Poštovani,

ovim putem prilažemo zahtjev za preventivnu zaštitu zgrade FINA-e u Makarskoj koja ima visoku arhitektonsko-urbanističku i kulturno-povijesnu vrijednost te predstavlja jedan od ponajboljih primjera moderne arhitekture u gradu Makarskoj.

Nedavnom nadogradnjom stambenog dijela objekta, danas formalno-pravno neovisnog od zgrade FINA-e s kojom je nekoć činio cjelinu, objektu su izmijenjeni volumenski odnosi. Budući da zgradi FINA-e, koja je danas formalno-pravno neovisna od spomenutog nagrđenog dijela objekta, prijeti opasnost od nadogradnji i devastacija, tražimo da se zgrada stavi pod preventivnu zaštitu i time omogući sprječavanje svake radnje kojom bi se izravno ili neizravno mogla promijeniti svojstva, oblik, značenje i izgled kulturnog dobra i time ugroziti njegova vrijednost (Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, NN 90/18, čl. 5).

Današnja zgrada FINA-e u Makarskoj, sagrađena 1962. godine, djelo je nagrađivanog arhitekta Petra Vulovića čiji je rad bio usmjeren na projektiranje javnih građevina, mahom poslovnih zgrada banki i objekata SDK (Službe društvenog knjigovodstva) diljem bivše Jugoslavije. Djelujući kao samostalni projektant u birou Narodne banke Jugoslavije (1959. – 1965.) te kasnije u projektantskom birou Službe društvenog knjigovodstva (1965. – 1974.) realizirao je mnoge zapažene zgrade kao što su banka u Makarskoj (1962.), banka u Cetinju (1963.), banka u Kopru (1967.), zgrada SDK u Beogradu (1969.), podružnica SDK u Kraljevu (1973.), zgrada SDK u Novom Beogradu (1987.) i podružnica Narodne banke Jugoslavije u Beogradu (2000.).

Pažnju stručne javnosti Petar Vulović privukao je upravo zgradom banke u Makarskoj koju odlikuju kvaliteta koncepta i jasan autorski pečat koji se iskazuje u arhitektonskoj raščlambi i gotovo skulpturalnom oblikovanju fasada, karakterističnom i za kasnije Vulovićeve zgrade. Jedinstvenim ”kiparskim” rukopisom Vulović se na fasadi maštovito poigrao volumenima, linijama, uzorcima i skladnom kombinacijom različitih materijala stvarajući neobičnu zgradu velike kreativnosti i inventivnosti, istovremeno zadržavajući modernost iste. Kvaliteta zgrade ogleda se i u njenim arhitektonskim detaljima gdje ništa nije prepušteno slučaju, od pomno oblikovanih kamenih oluka za kišnicu, do posebno dizajniranih kamenih klupica na ulaznom stubištu te terrazzo podova u unutrašnjosti. Zgrada ima važnu ambijentalnu i urbanističku vrijednost u oblikovanju javnog urbanog prostora, skladno se uklapajući svojim volumenima u modernističku sliku grada nakon poslijeratne obnove. Zajedno s okolnim modernim zgradama javne namjene i nasuprot smještenom modernističkom zgradom pošte koju je 1977. godine projektirao jedan od najcjenjenijih hrvatskih arhitekta Ante Rožić, tvori skladnu urbanističku cjelinu Trga 4. svibnja 533. Bilo kakve dodatne nadogradnje i intervencije na zgradi FINA-e, ne samo da bi uništile vrijedno arhitektonsko zdanje smješteno u samom centru urbanog tkiva, već bi trajno naštetile urbanom prostoru. Stoga, još jednom apelirano za preventivnu zaštitu objekta s ciljem očuvanja graditeljskog nasljeđa i ambijentalnih vrijednosti javnog gradskog prostora.

S poštovanjem,

Predsjednica udruge: Antonia Vodanović, mag. hist. art.

(FOTO:Petra Radić)

3 KOMENTARI

  1. Da ti tamo konzervatori išta znaju i brinu, onda bi upućivanje ovakvih Zahtjeva bilo apsolutno bespredmetno iliti nepotrebno… Ali potrebno je. Jer, zna se…

  2. Finina zgrada je naljepsi javni objekat u Makarskoj. A ne mogu vjerovati da je neko dopusio izgradnju “Babilonske kule” koja je trajno unistila taj javni prostor.
    Inicijativa je pohvalna, ali podrzavaju je samo tri arhitektice. Di su ostali??? Bice, da je ipak u šoldima sve.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here