Zbog Erste banke propala tvrtka u poslovnoj zoni Čaporice kod Trilja?!

Pred Općinskim sudom u Splitu ovih je dana održano ročište po tužbi za kazneno djelo teškog sramoćenja protiv Slobodana Radića, vlasnika tvrtke “Oporaba”

Kako piše Slobodna Dalmacija, Radić, odnosno njegova tvrtka, podigao je u poslovnoj zoni Čaporice kod Trilja pogon za preradu otpada koji nikad nije proradio. Vijest ne bi odudarala iz sličnih postupaka da s druge strane, kao tužitelj, nije potpisana pravna osoba, i to Erste Group Bank AG.

Banka tuži vlasnika tvrtke za sramoćenje nakon što ih je Radić na konferenciji za medije 1. svibnja 2014. godine prozvao kako su mu, njegove su tvrdnje, minirali cijeli posao u završnoj fazi, kad je trebao kupiti strojeve i početi s radom.

Kako je tada ustvrdio Radić, u najkraćim crtama, mina je uslijedila nakon što je preko leasing kuće u vlasništvu iste banke trebao otkupiti zgradu (financiranu kreditom iste banke), te također leasingom kupiti strojeve i krenuti s poslom iz kojeg bi sve to lijepo otplaćivao.

No, banka je promijenila uvjete kreditiranja na njegovu štetu, ustvrdio je Radić, što je on odbio potpisati, a banka je pokrenula ovrhu. Rezultat svega je da, umjesto da u pogonima zvrndaju strojevi, a radnici se za njima vesele plaći, zgrada zjapi prazna pa ne zarađuje ni banka, ni Radić, ni radnici.

A riječ je, ustvrdio je tada Radić, o visokoprofitabilnom poslu s osiguranim tržištem, u kojem se od starih automobilskih guma i plastike trebala proizvoditi folija kao industrijska sirovina. Prema svim projekcijama, iz dobiti bi prilično lako otplaćivao dug banci.

Osim nekoliko kompliciranih postupaka i međusobnih tužbi, banka je Radiću servirala i tužbu za sramoćenje. Riječ je o neistinama, tvrde iz banke, objašnjavajući u tužbi kako je problem nastao zbog toga što je Radić prekoračio troškove gradnje, pa otud i na kraju viša cijena nekretnine na koju Radić nije pristao.

U biti, njihovo je viđenje, učinili su mu uslugu time što su mu ponudili da kupi zgradu po višoj cijeni od one ranije ugovorene – četiri milijuna eura umjesto prvotno ugovorenih 3,350 milijuna eura.

Ugovor o kreditu

Radić je tvrdio i da nikad nije solemnizirao sporni ugovor o kreditu, odnosno da je riječ o krivotvorini. Puno je, dakle, tu palo teških riječi i puno toga treba dokazati jer je kazneno djelo sramoćenja formulirano na način da je počinjeno ako je javno iznesena činjenična tvrdnja koja može naštetiti nečijoj časti i ugledu.

Još gore ako je to učinjeno preko medija, tada je riječ o kvalificiranom obliku, no nema kaznenog djela ako se dokaže istinitost tvrdnji ili optuženi dokaže “postojanje ozbiljnih razloga” zbog kojih je povjerovao u istinitost iznesenih tvrdnji. Istinitost pak nije dopušteno dokazivati ako se tvrdnje odnose na nečije osobne ili obiteljske prilike, što ovdje očito nije slučaj.

Odvjetnik koji zastupa banku u uvodnom je govoru na ročištu utvrdio kako će sigurno dokazati da je Radić iznosio neistine, budući da je Erste banci, kao uglednoj novčarskoj ustanovi, stalo do toga da odbaci tako teške optužbe. Jer, aferu je pratila i medijska kampanja sa sloganom “Pazite s kim bankarite”, osnovana je i istoimena udruga, a Radiću su podršku javno dali i sindikalisti Ozren Matijašević i Jozo Marić.

– Ne smatram se krivim za kazneno djelo koje mi se stavlja na teret – kazao je Radić na sudu i tako otvorio zanimljivu pravnu bitku.

Njegov branitelj u uvodnoj je riječi ustvrdio kako mediji nisu baš najpreciznije prenijeli izrečeno, no i da je sve što je Slobodan Radić tom zgodom izjavio istina te nije postupao u namjeri narušavanja časti i ugleda banke, nego da bi zaštitio opravdane interese svoje tvrtke.

Sljedeće ročište sud će sazvati nakon što mu tužitelj dostavi dokumentaciju o slučaju, od koje jedan dio ima oznaku bankarske tajne.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here