• Pupovac traži da Srbi popisuju Srbe u sljedećem popisu stanovništva
  • Malo je tko očekivao da će Zakon o popisu stanovništva izazvati toliko povišenih tonova u Saboru, premda su  manjinci bili uvjereni da će njihova dva amandmana glatko proći
  • Kaos nastavljen izvan Sabora šaranjem kukastim križem i slovom U na Zekanovićevoj obiteljskoj kući u Šibeniku
  • Kako u Hrvatskoj manjinski zastupnici u Saboru sa svega nekoliko stotina osvojenih glasova, imaju presudnu ulogu u odluci koja će politička opcija održavati Vladu
  • Najveći dio članica Europske unije priznaju samo jedinstvenu naciju i svojim državljanima ne priznaju drugačiju etničku pripadnost

Piše: Tomislav Držić

Potpunim kaosom u Saboru završio je prošli radni tjedan o glasovanju Zakona o popisu stanovništva. Manjinama je bilo sporno što je vlada odbacila sve njihove amandmane, pa su se zaredale stanke, rušenje kvoruma i u konačnici se odustalo od glasovanja. Sve je to začinjeno međusobnim vrijeđanjem pojedinih zastupnika. Novi pokušaj glasovanja bit će ovog petka.

            HRVATSKO-SRPSKA TRGOVAČKA KOALICIJA

Odbijeni su amandmani Kluba manjina kojima se tražilo da se građanima u popisu omogući izjašnjavanje o više materinskih jezika i amandman koji se tiče imenovanja popisivača iz redova manjinaca. Predložili su to kako se bi se svatko umjesto da se slobodno izjasniti o materinskom jeziku, mogao izjasniti uvođenjem s “dva modaliteta” materinjeg jezika, hrvatskim i jezikom manjine. Drugi amandman se odnosio na kriterij za izbor popisivača, koji bi naglasio obvezu županijskih izbornih povjerenstava da pri izboru u područjima naseljenim manjinama obvezno vode računa o zastupljenosti popisivača iz redova nacionalne manjine.

Stanku je zatražio HDZ obrazloženjem da se moraju konzultirati oko glasovanja, jer su navodno dobili amandmane sat vremena prije glasovanja. Na to se javio Hrastov zastupnik Hrvoje Zekanović koji je vladajuću koaliciju nazvao hrvatsko-srpskom trgovačkom koalicijom i predbacio to zastupnicima srpske manjine, upitavši hoće li se time  udovoljiti Pupovcu da manjine same sebe popisuju. Dodao je da bi bilo najbolje da se popisivanje radi u Srbiji, pa da Pupovac nema troškove prijevoza kad prevozi ljude u Hrvatsku. Nakon što je Pupovac uzvratio da je Hrvoje Srboljub Zekanović pokazao zašto klub smatra da su ova dva mandmana trebala biti prihvaćena, manjinci su napustili Sabor.

Čini se da je rasprava nastavljena izvan Sabora jer je u subotu ujutro Zekanović pronašao ulazna vrata obiteljske kuće u Šibeniku išarana kukastim križem i veliki slovom U. Javio se i vječni predstavnik talijanskih manjinaca Fulvio Radin i objavio  da su kao Klub donijeli zaključak, da neće glasati za taj zakon iako su koalicijski partneri u Vladi, ukoliko ti amandmani ne budu prihvaćeni idući petak.

                        UGROŽENA KOALICIJA S HDZ-om

 Ne uspiju li se HDZ i zastupnici nacionalnih manjina dogovoriti o tome hoće li zakonom biti propisano da pripadnike nacionalnih manjina evidentiraju popisivači iz redova njihove manjine, mogla bi doći u pitanje koalicija manjinskih zastupnika i HDZ-a, a time i njihova podrška Vladi Andreja Plenkovića. Osim toga mogao bi biti ugrožen popis stanovništva 2021. godine, za koji je zakon trebalo donijeti po hitnoj proceduri jer je ostalo malo vremena da se obave sve pripreme za popis stanovništva.

Malo je tko očekivao da će Zakon o popisu stanovništva izazvati toliko povišenih tonova u Saboru, premda su manjinci bili uvjereni da će njihova dva amandmana glatko proći. Međutim ovaj novi saborski skandal u javnosti opet nam otvara pitanje, zašto samo Hrvatska u Europskoj uniji ima manjince po profesiji koji stvaraju nered na političkoj sceni.

Zastupnike manjina u Sabor se bira u skladu s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina. Prema tom zakonu pripadnicima nacionalnih manjina koje u stanovništvu Republike Hrvatske sudjeluju s više od 1,5 posto stanovnika jamči se najviše tri zastupnička mjesta u Hrvatskom saboru, a svoju zastupljenost ostvaruju na temelju posebnog biračkog prava na stranačkim listama, listama udruga nacionalnih manjina ili listama koje predlažu birači te manjine. Nacionalne manjine koje u stanovništvu Republike Hrvatske sudjeluju s manje od 1,5 posto stanovnika, imaju pravo izabrati pet zastupnika pripadnika nacionalnih manjina, a čime ne mogu biti umanjena stečena prava nacionalnih manjina.

Tako pripadnici nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj imaju pravo birati osam zastupnika u Hrvatski sabor. Od toga pripadnici srpske nacionalne manjine biraju 3 zastupnika, pripadnici mađarske, talijanske, češke i slovačke biraju po 1 zastupnika. Pripadnici albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine biraju zajedno 1 zastupnika, a 1 zastupnika zajedno biraju pripadnici austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske nacionalne manjine.

HRVATSKA KONTRAPRODUKTIVNA PRAVA MANJINA

Zastupnici nacionalnih manjina biraju se u posebnoj izbornoj jedinici Republike Hrvatske. Za razliku od izbora manjinaca u Hrvatski sabor koji imaju čak osam zastupničkih mjesta, hrvatski birači koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj su u podređenom položaju prema njima i imaju pravo u skladu sa zakonom izabrati samo tri zastupnika.

Ustavne odredbe drugih europskih država upućuju na to da u njima nema takvog modela ostvarivanja prava nacionalnih manjina, koje im omogućuju međusobne ustupke i kompromise, da na primjer mogu tražiti da popise vrše baš upravo njihovi predstavnici. Većina država EU koje zastupaju ustavni princip jedinstvene nacije,  ne priznaje svojim građanima nikakvo drugo etničko porijeklo, osim pripadanja jedinstvenoj naciji. Neke države svoje etničke zajednice ne dijele na većinske i manjinske, te i one stoga nemaju kategoriju nacionalnih manjina. Jedino Hrvatska, Danska i Slovenija još imaju mjesta za manjinske predstavnike u svojim parlamentima, ali osim Hrvatske uz različiti raspon pojedinih prava.

Velike države Europske Unije imaju svoje zakonske  propise  kojima  nacionalne manjine i useljenike integriraju u svoju naciju i državu toga imena, a

položaj i zaštitu nacionalnih manjina izbacile su iz sfere isključive nadležnosti države. Zabrinjavajuće je, da je suvremena hrvatska politika isto kao i sve bivše politike u Hrvatskoj posve nemarna za formiranje i jačanje hrvatskog nacionalnog korpusa kao najvažnijeg čimbenika i jamstva održanja, razvoja i napretka suverene države Hrvatske. Nastavi li Hrvatska s njegovanjem i čak plaćanjem postojećih nacionalnih manjina i stvaranjem dodatnih od novih useljenika, moglo bi se dogoditi, a već smo na tom putu, da Hrvatska postane Regija nacionalnih manjina.

                        SLUGANSKA POLITIKA PREMA MANJINAMA

Zašto Europska Unija ne zahtijeva od Hrvatske isti model za nacionalne manjine kakav primjenjuje većina država članica Europske Unije?! Kako je došlo do toga u Hrvatskoj? Zbog posljedica velikosrpske politike, naslijeđa jugoslavenske komunističke ideologije bratstva i jedinstva koje podgrijavaju razni jugo-nostalgičari po Hrvatskoj, ali i stalnog stigmatiziranja Hrvata kao genocidnog naroda, hrvatska sluganska politika prema manjinama dovela je i danas nakon toliko vremena do diskriminacije većinskog naroda. Manjinci su po udjelu u Hrvatskoj državi s najvećim brojem rezerviranih mjesta u Saboru izjednačeni za razliku od drugih europskih država kako bi navodno za prava vlastitih etničkih skupina, a zapravo iz vlastitih interesa potiču međuetičku netrpeljivost i sustavno ucjenjuju svaku političku vlast.

Nije li vrijeme da se umjesto cirkusa s amandmanima na Zakon o popisu stanovništva prvo izmjeni Ustav Republike Hrvatske i Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor?

nacionalne manjine 1024x683 - Manjinci po profesiji stvaraju nered na političkoj sceni

USKLADIMO PRAVA HRVATSKIH MANJINA S EU STANDARDIMA
Putem mreže Europskog centra za parlamentarna istraživanja provedena su istraživanja o zastupljenosti i pravima nacionalnih manjina u parlamentima država članica Vijeća Europe. U tom se istraživanju jasno vidi velika nerazmjerna zastupljenost i prava nacionalnih manjina u tijelima vlasti i javnim službama u Hrvatskoj u odnosu na druge Europske države. Kao dokaz preveli smo podatke koje je objavio Europski centar iz Bruxellesa.
 
AUSTRIJA – 8,9 posto pripadnika manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu
BELGIJA –  58 posto Flamanci, 31 posto Valonci i 11 posto pripadnika manjina, – manjine imaju samo jedno rezervirano mjesto u parlamentu
BUGARSKA –  23,1 posto pripadnika manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu
HRVATSKA – 9,6 posto pripadnika manjina i 8 rezerviranih mjesta u parlamentu
CIPAR – 77 posto Grci, 18 posto Turci i 5 posto pripadnika manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu, osim podjele između Grka i Turaka u omjeru 70:30
ČEŠKA REPUBLIKA – 37,5 posto pripadnika manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu
DANSKA – 10,4 posto pripadnika manjina, 4 rezervirana mjesta u parlamentu
ESTONIJA – 31,3 posto pripadnika manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu
FINSKA – 6,6 posto pripadnika manjina, 1 rezervirano mjesto u parlamentu
MAĐARSKA – 7,7 posto pripadnika manjina, nemaju rezervirano mjesto u parlamentu
ITALIJA – 6 posto pripadnika manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu
LATVIJA – 38,9 posto pripadnika manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu
LITVA – 15,9 posto pripadnika manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu
LUKSEMBURG – 36,9 posto pripadnika manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu
MALTA – 4,8 posto pripadnika manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu
NIZOZEMSKA – 19,3 posto pripadnika manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu
POLJSKA – 3,1 posto pripadnika manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu
RUMUNJSKA – 16,6 posto pripadnika manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu
SLOVAČKA – 19,3 posto pripadnika manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu
SLOVENIJA – 16,9 posto pripadnika manjina, 2 rezervirana mjesta u parlamentu
U Francuskoj, Portugalu, Irskoj, Islandu, Njemačkoj, Norveškoj i Švedskoj,  ne postoje uopće izborni postupak za zastupljenost predstavnika nacionalnih manjina u njihovim nacionalnim parlamentima, dok Grčka ne pozna naziv etičke ili nacionalne manjine 

3 KOMENTARI

  1. Kod hrvata srbi imaju pravno sljedništvo nad institucijama DORH-MUP. Masonski labaratorij koji prikriva zločine Velikosrpskih povjesnih agresija. Totalitaristi- Komunisti – srbi kod hrvata,danas su zaštitnici ljudskih prava i temeljnih sloboda.

  2. “Pupovac traži da Srbi popisuju Srbe u sljedećem popisu stanovništva”
    Prvo,dali pupavac posjeduje državljanstvo HRVATSKO? Ako nema državljanstvo,oda se nema pravu mješati u Hrvatske unutarnje poslove,jer je stranac u državi Hrvata! Ako drug ima državljanstvo HRVATSKO,onda druščić sa Srbima nema ništa zajedničkog jer su Srbi u Srbiji pa se drug ne triba mješati u poslove strane države. “Praznoglavi drugovi i drugarice” Hrvatski državljani nemadu ništa zajedničkoga sa srbskim državljanima! drugovi tribadu shvatiti već jednom da u Hrvatskoj žive Hrvati,u Americi žive Amerikanci, u Francuskoj Francuzi, u Rusiji Rusi, u Srbiji Srbi, u Kini Kinezi itd. Kaže stara poslovica da je teško podučiti mušku i žensku “perad” jer imadu sićušne prazne glave.

  3. …Francuska, Portugal, Njemačka, Španjolska, Švedska, Norveška….nemaju nacionalne manjine po svojim Parlamentima, ali mi, Hrvati koji smo veći Papisti od Pape, imamo. I gle čuda, ti zastupničići nam popunjavaju parlamentarnu većinu i slijedom toga svima nama vladaju. Ja bih gospodina Pupovca pitao jesu li ti njegovi oni isti (možda nisu?) koji su Hrvatsku Državu gušili, protiv nje oružano ustali, pet godina granatirali, ubijali, silovali, palili, pljačkali i što sve nisu radili …. da su kojim slučajem Francuzi, Nijemci ili Španjolci ili ovi spomenuti imali “nacionalnu Manjinu” koja je njima učinila što su ovi nama, bilo bi zanimljivo vidjeti kako bi se to danas razvijalo. A da i ne govorimo da su predmetna vrata i imovina išarana grafitima bila od gospodina Pupovca a ne Zekanovića, i to bi bilo zanimljivo vidjeti reakcije naših Partizana SDPovaca IDSovaca i drugih “progresista” golih stražnjica. A to su oni koji, samo u Hrvatskoj, od svih ostalih ex-socijalističkih tvorevina nisu politički lustrirani. Vidi slučajnosti.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here